Njemački stručnjak Johannes Knobloch, kaže kako nema dokaza da dezinficijensi na bazi alkohola štete koži, niti da mogu dovesti do veće rezistentnosti bakterija, dok s virusima to nije bilo ni upitno
Stručnjaci odgovorili na pitanje šteti li koži povećana upotreba dezinficijensa
Može li česta upotreba dezinficijensa za ruke oštetiti kožu? Njemački stručnjak Johannes Knobloch, šef odjela za higijenu Sveučilišnog medicinskog centra u Hamburgu odgovara niječno.
POGLEDAJTE VIDEO: Izumio boks za dezinfekciju igračaka
Pokretanje videa...
On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija koronavirusa potpuno bezopasna, te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekcijska sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.
- No takva pojava nije zamijećena kod virusa - rekao je Knobloch.
Osnovni sastojak većine dezinficijensa je alkohol.
- Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa - dodaje. Štoviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, iznimno se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože.
Otprilike 15.000 zaposlenika u Sveučilišnom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni.
- Iznimno se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje - , kaže njemački stručnjak. Kirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacija dezinficiraju ruke tri minute.
- Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica - dodaje. Napominje i da je dezinficiranje ruku alkoholom vjerojatno 'prijateljskije' prema koži od prečestog pranja sapunom.
I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.