Konstantno vikanje, ljutnja i udaranje djece povezano je sa sporijim razvojem mozga, upozoravaju znanstvenici iz Kanade. Osim toga, to može dovesti i do poteškoća u društvenom i emocionalnom razvoju
NOVE SPOZNAJE
Strogi odgoj, vikanje i udaranje utječu na veličinu mozga u djece
Implikacije su i veće od promjena na mozgu. Mislim da je za roditelje važno shvatiti kako često korištenje strogog odgoja može naštetiti razvoju djeteta. Govorimo o društvenom i emocionalnom razvoju, kao i razvoju mozga, rekla je dr. Sabrina Suffren, vodeća autorica studije objavljene u znanstvenom časopisu Development and Psychology.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Prethodne studije već su pokazale da djeca koja su doživjela ozbiljno zlostavljanje imaju manje prefrontalne kortekse i amigdalu. To su dva dijela mozga koja igraju ključnu ulogu u emocionalnoj kontroli i rastu tjeskobe i depresije.
U ovom istraživanju istraživači su vidjeli da su ista područja mozga bila manja i kod djece koja su u djetinjstvu više puta bila izložena grubim roditeljskim praksama - iako djeca nisu bila suočena s ozbiljnijim zlostavljanjem.
- Ova su otkrića i značajna i nova. To je prvi put da se oštre roditeljske prakse koje ne podliježu ozbiljnom zlostavljanju povezuju sa smanjenom veličinom moždane strukture, slično onome što vidimo kod žrtava ozbiljnih djela zlostavljanja - rekla je dr. Suffren.
Promjene u mozgu
Dodala je da je istraživanje iz 2019. "pokazalo je da grube roditeljske prakse mogu uzrokovati promjene u radu mozga kod djece, ali sada znamo da one utječu i na samu strukturu dječjeg mozga".
Djeca su proučavana od rođenja uz praćenje različitih roditeljskih stilova. Razine anksioznosti djece promatrane su svake godine u dobi od dvije do devet godina. Roditeljske prakse i razine anksioznosti korištene su za razdvajanje skupine na nisku ili visoku izloženost grubom roditeljstvu. S napunjenih 12 godina, djeca su radila magnetsku rezonancu i provjere tjeskobe do svoje 16. godine.
Ovo je istraživanje prvo koje je pokušalo utvrditi veze između grubih roditeljskih praksi, dječje tjeskobe i anatomije njihovog mozga.
- Imajte na umu da su ta djeca neprestano bila podvrgavana grubim roditeljskim praksama u dobi između 2. i 9. godine. To znači da su razlike u njihovom mozgu povezane s ponavljanim izlaganjem grubim roditeljskim praksama tijekom djetinjstva - zaključila je dr. Suffren za The Sun.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
