Stres - poboljšava motivaciju, ali uzrokuje i napadaj panike

Sve brži tempo rada, kraći rokovi te prekovremeni sati najčešći su okidači stresa, s kojim se suočava 60 posto zaposlenika u Europi, pokazala je anketa u kojoj je sudjelovalo 30.000 radnika iz 31 zemlje. Ni Hrvati nisu pošteđeni negativnih posljedica koje donosi stres. U anketi portala MojPosao 73 posto ispitanih zaposlenika reklo je kako ima problema sa spavanjem.

Stres, koji je 1936. austrijsko-kanadski znanstvenik Hans Selye opisao kao nespecifičan odgovor tijela na zahtjev za velikim promjenama, tijekom duljeg razdoblja može prouzročiti srčani i moždani udar te bolesti bubrega. Za to se stanje zna od prapovijesti, kad je čovjek u opasnosti instinktivno reagirao bijegom. Novija istraživanja pokazala su kako postoji još jedna vrsta odgovora na stres - smrzavanje. 

Ono se javlja kad “bijeg” ne uspije. Primjerice, kad vas pritisnu rokovi, može se dogoditi da se mozak jednostavno isključi, a vi ne obavite posao. Ovisno o tome koliko vas je “napao”, znanstvenici razlikuju četiri vrste stresa čiji se intenzitet razlikuje od čovjeka do čovjeka. Netko može osjetiti intenzivan stres ako mora držati govor, a netko može osjetiti motivirajući stres odnosno eustres prije početka govora. Vrlo je važno da što prije postanemo svjesni stresa i posljedica koje može ostaviti na tijelo, raspoloženje i ponašanje jer može negativno utjecati na međuljudske odnose. 

Stres kao pozitivan izazov

Neke vrste stresa ljude potiču da dosegnu maksimum. Počnete li trčati maraton, morat ćete se prisiliti na pomicanje granica izdržljivosti. Ta vrsta motivirajućeg stresa zove se eustres. To je onaj tip stresa koji obično doživite prije razgovora za posao. No u velikim količinama i on može negativno utjecati na našu utrku.  

Stres se ne smije zanemariti

Katkad kronični stres počinje traumama, pa je zapravo riječ o PTSP-u, a može se pojaviti i kao odgovor na svakodnevni stres kojim se dobro ne upravlja. Primjerice, par u lošoj u vezi doživjet će koji akutni stres odnosno svađu. To se može pretvoriti u epizodni akutni stres te postati kronično te će se partneri “kljucati” svaki dan.

Epizodni akutni stres

To je ozbiljniji oblik akutnog stresa, stanje u kojemu ste stresu izloženi svaki dan, uz vrlo rijetke trenutke za pauzu. Čovjek se stalno žali na to koliko posla ima i koliko ga još čeka, uvijek se žuri, uznemiren je i razdražljiv, pri čemu nije isključeno da si je sam nametnuo silne obveze. Ili ih ne zna, ne želi, odnosno nema komu delegirati. Mogući je problem i to da ne zna postaviti prioritet te izdvojiti bitne od nebitnih obveza. 

Najčešći – akutni stres

U načelu je kratkoročan. Primjerice, imate naporan dan. Morate odvesti nećaka u školu, a nećakinju na sat baleta, svratiti na poštu, zamijeniti ulje u automobilu, kupiti hranu, otići po nećakinju i nećaka, voziti kući kroz gust promet te pripremiti večeru i krevete jer spavaju kod vas dok su im roditelji na putovanju. Naporan dan, da, ali to je kratkoročno. Sutra je vikend tijekom kojeg se možete odmarati. 

Od poboljšane motivacije do panike

Krivulja ljudske reakcije na stres, koju je razvio Peter Nixon, pokazuje različite razine stresa koje utječu na to kako se nosimo sa životom. U bilo kojem segmentu života na krivulji stresa možemo primijetiti da mali i povremeni stres označuje zdravu napetost. No postoji točka u kojoj nas kronični stres može omesti u obavljanju zadataka, jednako kao što postoji zona eustresa koja poboljšava naše funkcioniranje u stresnim situacijama. No u fazi zamora ni pozitivan stres neće djelovati pozitivno.

Posljedice dugoročnog stresa:

Za reakcije na promjene kriva je osobnost

Od trenutka kad vam ujutro procuri bojler do trenutka u kojem se navečer probijate kroz prometnu gužvu, u riziku ste od osobnog stresa. Srećom, većina ljudi razvila je različite sposobnosti suočavanja sa stresom. To kako ćemo reagirati na stres, ovisi prije svega o osobnosti.

Istraživanje provedeno još 1950. podijelilo je ljude s obzirom na reakciju na stres na dva tipa - A i B. Thomas H. Holmes i Richard Rahe izradili su popis životnih situacija s obzirom na količinu stresa koji izazivaju, pri čemu sve ovisi i o tipu osobnosti koja to proživljava. Općenito se smatra kako više velikih i istodobnih promjena povećava vjerojatnost za bolesti koje su posljedica stresa. 

Ukratko, netko tko na temelju životnih čimbenika izbroji više od 300 bodova, definitivno je pod visokim rizikom od bolesti. No ne mora uvijek biti tako. Pretpostavimo da ste prošli velike životne promjene poput promjene radnog mjesta u tvrtki. To izaziva golem stres. 

No ako to istodobno znači da ćete raditi manje za isti novac te imati više vremena za obitelj, dugoročno ste na dobitku. Dakle, ljestvica određuje utjecaj stresa na život, no treba uzeti u obzir i druge okolnosti. Provjerite koja je vaša ocjena za prošlih godinu dana.

Izračunajte svoju "dozu" stresa

Osobnosti tipa A

Koncentrirani su na probleme, nestrpljivi i reagiraju agresivno. Sve im se čini hitno te žarko žele dobiti priznanje i napredovati. Sve rade ubrzano, čini se da stalno jure i strepe od konkurencije. Ne predstavlja toliko fiksne osobine tipa osobnosti koliko predispozicije koje se mogu pojaviti samo u određenim situacijama: “Iva može imati neke od tih osobina na poslu, no kod kuće neće biti tako osjetljiva i nestrpljiva”.

Osobnosti tipa B

Ove su osobe više usredotočene na ovdje i sada te su puno ležernije u pristupu problemima. Drže se izreke Winstona Churchilla, koji je novinare jedanput podsjetio na priču o starcu na samrti, koji je kazao: “Imao sam strašno puno problema u životu, samo se neki od njih nisu dogodili”. Osobe koje pripadaju ovom tipu ne doživljavamo kao podložne stresu jer imaju drukčiji stav o vremenu i uspjehu.