Vaše dijete trpi, stoga pokušavajte biti strpljivi i puni razumijevanja. Potičite dijete da se bavi nekom tjelesnom aktivnosti, kažu Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu
'Strašno sam tužna, ne želim ići u školu, spavam i plačem...'
Depresija se ne javlja samo kod odraslih, kako neki ljudi vjeruju. Prisutna je nažalost i kod djece, u otprilike dva posto slučajeva, podjednako kod djevojčica i dječaka. U adolescenciji se taj postotak povećava na 4 do 8 posto i zahvaća dvostruko više djevojaka.
"Tužna sam. Strašno sam tužna. Tuga mi se uvukla u svaki dio života. Ne znam kako da pokažem svojim roditeljima da nešto nije u redu sa mnom. Prestala sam izlaziti, ne želim ići ni u školu. Po cijele dane sam zatvorena u sobi, spavam i plačem. Nije mi više stalo ni do čega; želim samo da netko zna što mi je. Pokvarila sam i ocjene jer mi više nije stalo do učenja.
Roditelji često viču na mene da se trgnem. Osjećam se kao da sam samo na teret i njima i cijelom svijetu. Mislim da bi bilo najbolje da me nestane. Kad mi postane neizdrživo, znam uzeti žilet i zarezati si kožu – od toga mi barem nakratko bude bolje. Ne znam koliko još mogu ovako…" - opisano je iskustvo 16-godišnje djevojke na internetskoj stranici Hrabrog telefona.
Napominju da djeca pokazuju svoju depresivnost drugačije nego odrasli. Djeci je, kažu, ponekad teško prepoznati i opisati svoje osjećaje i raspoloženja, "pa ih izražavaju ponašanjem u različitim situacijama i u različito vrijeme".
Hrabri telefon je namijenjen djeci koja imaju probleme, ali i roditeljima, ili drugim odraslim osobama, koji su zabrinuti za dijete i traže stručan savjet. Razgovor sa stručnjacima je posve anoniman, a da ste ih zvali neće se vidjeti u popisu poziva, odnosno na računu za telefon.
Besplatni broj za djecu do 18 godina je 116 111
Besplatni broj za roditelje je 0800 0800
Kako depresija izgleda kod djece i adolescenata?
- Depresivna djeca izgledaju žalosno, govore monotonim glasom, usporenih su pokreta, usamljena. Depresivna djeca često izražavaju razdražljivost, simptome tjeskobe, straha i nelagode (kao što su separacijska anksioznost ili fobije), dosadu (anhedonija) i probleme ponašanja. Često se djeca žale na lošu koncentraciju i pažnju, lošije školsko postignuće. Depresija kod djece je često prikrivena tjelesnim smetnjama kao što su bol u trbuhu, glavobolje za koje ne postoje tjelesni uzroci - objašnjavaju u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu.
- Na sreću, depresija je izlječiva i postoji mnogo načina na koje je moguće pomoći mladoj osobi. Iako se depresija kod mladih može liječiti, samo 1 od 5 depresivnih mladih osoba se liječi. Za razliku od odraslih koji imaju sposobnosti da sami potraže pomoć, mladi se najčešće moraju osloniti i ovise o roditeljima, nastavnicima i drugim osobama koje o njima skrbe da prepoznaju njihovu patnju i pruže im potrebno liječenje - pojašnjavaju u toj ustanovi.
Pozivaju roditelje da obrate pažnju i ozbiljno shvate znakove.
Nabrojali su kako se depresija manifestira:
- tuga, beznadnost, plačljivost
- uočljive promjene navika jedenja i spavanja
- neobjašnjivo ili neuobičajeno žestoko, nasilno ili buntovno ponašanje
- povlačenje od obitelji i prijatelja
- gubitak interesa za aktivnosti, ustrajna dosada i/ili teškoće koncentracije
- osjećaj bezvrijednosti i krivnje
- gubitak entuzijazma i motivacije
- umor ili gubitak energije
- neobjašnjiv pad u kvaliteti školskog rada
- neuobičajeno zanemarivanje vanjskog izgleda
- tjelesne tegobe koje nisu stvarne
- razdražljivost, ljutnja ili neprijateljstvo
- nemir ili uznemirenost
- bježanje od kuće
- zloupotreba droga i/ili alkohola
- drastične promjene ličnosti
- usredotočenost na temu smrti
- poklanjanje vrijednih stvari
- razgovori o samoubojstvu ili planiranje samoubojstva, čak i u šali
- prijetnje ili pokušaj samoubojstva
Koji su uzroci depresije?
- Simptomi depresivnosti se javljaju kao reakcija na stresne događaje, ali se mogu javljati i bez nekog vanjskog povoda. Kao i kod odraslih osoba brojni mehanizmi smatraju se odgovornim u nastajanju depresije, ali dječja i adolescentna dob ima i svoje specifičnosti - kažu u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu.
- gensko nasljeđe: rizik za depresiju kod djece s jednim roditeljem koji ima depresiju iznosi iznosi 15 do 45 posto; geni čine osobu sklonijom da na stresne situacije reagira depresivnim simptomima
- biološke promjene u mozgu: neurokemijske i strukturne promjene u mozgu, utjecaj hormona (kortizol i pubertetski spolni hormoni)
- preopterećenost ili stres
- loši odnos dijete-roditelj u kojem roditelj podcjenjuje dijete, naglašava njegovu bezvrijednost, nema poštovanja, povezanosti ni brige
- poremećeni obiteljski odnosi, bračni problemi roditelja te nasilje u obitelji
- razdvajanje ili gubitak važne ili bliske osobe
- zlostavljanje, agresivnost od strane roditelja
- vršnjačko zlostavljanje
- izostanak podrške socijalne okoline (vršnjaci, škola, šira zajednica)
- nizak socioekonomski status
- narušeno fizičko zdravlje
- Prosječno trajanje depresivne epizode u djece ili adolescenata iznosi 7 do 9 mjeseci. Čak 90 posto pacijenata se oporavi unutar 18 do 24 mjeseci. Međutim, kod 50 posto mladih dolazi do relapsa, tj. ponovnog razvoja simptoma prije punog oporavka. Stopa ponavljanja, tj. povratak nove depresivne epizode nakon oporavka je visoka: 40 posto pacijenata će doživjeti drugu epizodu unutar dvije godine, 70 posto unutar pet godina i 6 do 10 posto će imati kronični tijek - objašnjavaju u bolnici.
Savjetuju kako razgovarati s djecom:
Pružite podršku
Dajte do znanja mladoj osobi da se tu za nju, potpuno i bezuvjetno.
Suzdržavajte se od mnogo pitanja, ali jasno istaknite da se spremni i voljni omogućiti bilo kakvu podršku koja im je potrebna.
Budite nježni, ali uporni
Ne odustajte ako vas vaš adolescent odmah zaustavi.
Razgovor o depresiji može biti vrlo težak za mladu osobu.
Poštujte granicu koju adolescent može podnijeti, ujedno naglašavajući vašu brigu i spremnost za slušanje.
Slušajte bez predavanja
Suzdržite se od bilo kakvog kritiziranja ili procjene kada vaš adolescent počne razgovarati.
Vrlo je važno da vaše dijete počne razgovarati.
Izbjegavajte davati savjete ili postavljati uvjete.
Potvrdite osjećaje
Ne pokušavajte opovrgnuti depresivne osjećaje čak i ako vam se njihovi osjećaji ili brige čine neracionalne ili besmislene.
Pokažite razumijevanje za bol i tugu koju osjećaju.
Ukoliko ne pokažete suosjećanje, mladi se smatrati da ne shvaćate ozbiljno njihove osjećaje.
- Vaše dijete trpi, stoga i vi pokušavajte najviše što možete biti strpljivi i puni razumijevanja. Potičite vaše dijete da se bavi nekom tjelesnom aktivnosti. Vježbanje može pomoći u liječenju depresije, stoga pokušajte pronaći načina da ove aktivnosti uključite u dnevni ritam vašeg djeteta. Jednostavna šetnja ili vožnja biciklom mogu biti korisni - savjetuju Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu.
"Potičite druženje. Povlačenje samo pogoršava depresiju, stoga potičite vaše dijete da se druži s prijateljima i pohvalite svaki njegov napor u tom nastojanju. Ponudite se da izvedete vaše dijete vani i predložite im aktivnosti koje bi ih mogle zanimati kao što su sport, kino, likovne ili glazbene radionice, itd.
Pratite slijedi li vaše dijete sve upute za liječenje i odlazi li na terapiju. Posebno je važno da vaše dijete redovito uzima lijekove ako su mu prepisani. Pratite promjene u stanju vašeg djeteta i javite se njegovom liječniku ukoliko vam se čini da se simptomi depresije pogoršavaju.
Informirajte se o depresiji. Pokušajte što više saznati o depresiji kod mladih jer što više znate bolje ćete moći pomoći vašem djetetu. Potičite vaše dijete da se samo informira o depresiji. To može pomoći vašem djetetu da shvati da nije jedino s takvim problemom i da bolje razumije što mu se događa.
Put do potpunog oporavka mlade osobe od depresije može biti težak, stoga budite strpljivi. Veselite se malim uspjesima, ali budite svjesni da se možete naići na razne prepreke. Najvažnije je da ne osuđujete sebe i ne uspoređujete svoju obitelj s drugima. Sve dok činite sve što možete za vaše dijete, vi činite dobar posao."
Sve više je depresivnih ljudi
- Mentalni poremećaji su u porastu u cijelom svijetu. Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Prema procjenama globalnog opterećenja bolestima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.