Što dulje boravite u stanju straha, to je veći problem izaći. Prvi i najbitniji korak je racionalizacija situacije koja užasava, a onda počinju odlučna akcija i suočavanje
Strah, anksioznost i napadaji panike - upoznaj ih i mijenjaj
Svrha je straha da nas zaštiti u situacijama koje su opasne za život, pa je tako normalno da potrčimo na pješačkom prijelazu ili da oprezno rukujemo nožem dok sjeckamo luk. No na izazove u životu ne odgovaramo uvijek racionalno. Na primjer, strah od neuspjeha je emocionalna reakcija kojom nastojimo zaštititi ego zbog kojeg često ugrožavamo svoje potencijale i zanemarujemo ciljeve.
Tako nas strah od osude okoline može dovesti do toga da se povučemo u izolaciju, a strah od visine lišava nas prekrasnog pogleda s najvišeg nebodera u gradu ili planinskog vrha koji bismo mogli osvojiti. Postoje različite metode pomoću kojih možemo prevladati strahove koji nas blokiraju u životu, no prvi i najbolji način je suočavanje sa strahom, a zatim i odluka da poduzmete ono što želite ili mislite da treba.
Dakle, ako se bojite da nećete uspjeti naučiti voziti, upišite se u autoškolu. Drugi je korak edukacija, odnosno da naučite što više o uzroku svog straha kako vas neznanje ne bi paraliziralo. Na primjer, ako čeznete za time da date otkaz i pokrenete vlastiti posao, najbolje “oružje” protiv straha od izazova s kojima ćete se suočiti kao mladi poduzetnik je da naučite što je moguće više o pravilima poduzetništva i budućem poslu.
Prisjetite se svojih uspjeha umjesto da budete koncentrirani na propuštene prilike
Dobra priprema povećava samopouzdanje i umiruje leptire u želucu koji često kopkaju tako dugo dok vas ne odvrate od namjera. Pokušajte si pomoći i afirmacijama, odnosno već u početku eliminirajte samoporažavajuće razmišljanje i bodrite sami sebe. Jednostavno promijenite jezik kojim se obraćate sami sebi. Ako vam je prva pomisao: “Kako ću to učiniti, nemam nikakvog iskustva”, podsjetite se kako nikada nećete imati iskustvo ako nešto ne pokušavate. Da ste kao beba odustali od hodanja prvi put kad ste pali, nikad ne biste naučili hodati. Samo promijenite način razmišljanja u: “Nemam iskustva, ali sigurno brzo mogu naučiti sve što je potrebno da to obavim uspješno”.
Prisjetite se svojih uspjeha umjesto da budete koncentrirani na propuštene prilike. Potražite priče o uspješnim ljudima i naučite nešto od njih. I ne budite stalno usredotočeni na izazov kojeg se bojite. Pomoći će i pozitivne vizualizacije - jednostavno zamislite sliku u kojoj ste učinili ono što želite. Ako se, na primjer, bojite kako bi šef mogao reagirati na vaš zahtjev, zamislite ga kako se smiješi i hvali vaše sposobnosti te vam pomaže u ostvarenju ciljeva.
Što god bilo pred vama, koliko god se toga bojali, problem je najčešće iracionalne prirode i najčešće ga svatko sam preuveličava. Zapitajte se što je najgore što vam se može dogoditi. Kad se počne tako razmišljati, često čovjek shvati koliko je glupo strahovati od straha samog te uvidi kako zapravo nema što izgubiti.
Strah od otkaza
Oko 25 posto Hrvata, odmah nakon bolesti i smrti, najviše strahuje od osobne financijske krize zbog gubitka posla.
Strah od sukoba
Oko pet posto zaposlenih svaki dan strahuje od problema na poslu, odnosno neslaganja sa šefom ili kolegama.
Strah od aviona je čest
Oko 40 posto ljudi na svijetu boji se leta avionom, a svaki deseti čovjek osjeća intenzivan strah od letenja.
Prva pomoć kod napadaja panike: Utišajte negativne misli i duboko dišite
Strah je vezan uz određenu situaciju, a tjeskoba je stanje pretjerane zabrinutosti i straha. Kad nas preplavi strah ili tjeskoba, srce ubrzano pumpa, znoje nam se dlanovi i zbunjeni smo, što je samo dio reakcija koje se mogu pojaviti kao odgovor na navalu adrenalina.
Prva stvar koju je dobro učiniti je to da se fizički smirite. Pokušajte odmaknuti misli od briga i koncentrirajte se na disanje. Duboko, ujednačeno udahnite i izdahnite kroz nos barem deset puta. Otresite ruke i noge. Ako se i dalje ne osjećate dobro, opustite se 15-minutnom šetnjom jer nemir pojačava stanje u kojem stojimo na mjestu i očekujemo najgore. Povećano kretanje može popraviti neravnotežu kemijskih procesa u tijelu koji uzrokuju osjećaj tjeskobe. Kad se fizički smirite, lakše ćete odlučiti koji je najbolji način da se suočite s problemom.
Ipak, ponekad se strah pretvara u snažnu fizičku reakciju te čovjek može pomisliti kako upravo proživljava srčani udar. Probadanje u prsima, osjećaj gušenja i plitko disanje, jaki bol koji se penje prema vratu simptomi su napadaja panike. Postali su vrlo česta pojava u svijetu - procjenjuje se da ih doživljava svaka deseta, a prema drugim procjenama, čak svaka treća osoba. Jedan od razloga porasta napadaja panike je što ljudi spremnije priznaju da su žrtve napadaja, a drugi je razlog sve brži tempo života te time i izloženost stresu.
Čovjek u napadaju panike ne može doći do daha, slabije vidi, dlanovi mu se znoje, a tijelo drhti, potom se pojavljuju mučnina i vrtoglavica te pojačan dotok krvi u obraze. Ljudi imaju osjećaj da će se onesvijestiti, ali medicinski gledano, to nije moguće.
Da bi došlo do nesvjestice, krvni bi tlak morao biti znatno snižen, a kod napadaja panike situacija je obrnuta - krvni tlak se povećava. Napadaj panike ne može se izbjeći. Ta reakcija pojavljuje se kao posljedica instinktivnog osjećaja ugroženosti, kad se organizam, po principu “napadni ili bježi”, želi ili suprotstaviti ili pobjeći od onog što ga ugrožava. Iako ljudi tijekom napadaja imaju osjećaj da će doživjeti srčani udar ili umrijeti, liječnici ističu kako napadaji panike nisu opasni za zdravlje. Oni su sastavni dio tjelesne obrane koja izaziva pojačano lupanje srca koje pumpa veće količine kisika u ruke i noge kako bismo mogli pobjeći iz potencijalno opasne situacije ili se suprotstaviti onom što nas ugrožava.
Najbolje što možete učiniti je ne boriti se protiv toga. Ostanite gdje jeste i jednostavno osjećajte paniku, a da je ne pokušavate prevladati. Vježbe pravilnog disanja mogu značajno pomoći u ublažavanju simptoma napadaja panike. Kako biste ovladali tehnikom disanja, položite ruke na trbuh, malo iznad pupka, i usredotočite se na disanje promatrajući podizanje i spuštanje ruku. Dišite polako. Pri udahu brojite do tri, a pri izdahu do četiri. Tako ćete se s vremenom naučiti suočavati s panikom, što je svojevrstan strah od straha, koji također treba svladati.
Imajte na umu da nastojanje da smirite tijelo može potrajati i do sat vremena. Ne pokušavajte ništa na silu, samo dišite i pustite da panika na kraju ode svojim putem. U ovoj fazi poslužite se nekim tehnikama koje su korisne za pobjeđivanje straha - suočite se s njim, pokušajte pronaći informacije koje vam možda nedostaju da biste stvari pojednostavili i vizualizirajte pozitivna rješenja. Imajte na umu da strahovi često mogu biti gori od stvarnosti. Na primjer, ljudi koji su jedanput napadnuti na ulici ponekad si ne mogu pomoći jer se uvjere u to da bi mogli biti napadnuti svaki put kad prođu kroz mračnu ulicu. Šanse za to su ipak vrlo male, pa ne dopustite da vam to upravlja životom.
Crne misli
Strepnja da će vam se nešto loše dogoditi pojačava anksioznost. Preispitajte uvjerenja i osjećaje kojima se strah “hrani”.
Upravljajte mislima
Stvari su onakve kakvo im značenje pridajemo, pa je anksioznost odgovor tijela na razmišljanje.
Pitanja za samopomoć
Kad vas obuzmu negativne misli, upitajte se: ‘što je najgore/najbolje što se može dogoditi’.
Ne mijenjate svakodnevnu rutinu
Život ne podređujte razmišljanjima kako ćete izbjeći situacije za koje mislite da bi mogle izazvati nove napadaje panike.
10 činjenica o strahu
- 1. Strahom motivirane misli počinju od uvjerenja: “Ne mogu”. Takve misli stvaraju negativne scenarije o budućnosti. No ne možete znati što će se dogoditi, tako da te misli nisu istinite. Zato ih ograničite, a čiste glave moći ćete vidjeti što je za vas dobro.
- 2. Svrha strašljivih misli je da vas zaštite i zaustave ili ograniče u opasnim trenucima. One nisu mudrost, ali nisu ni istina, nego vam samo daju bolji uvid u to što biste sljedeće mogli i trebali učiniti.
- 3. Strah uključuje fizičke reakcije. Naučite ih prepoznati te prihvatiti. Preusmjerite energiju straha u uzbuđenje i entuzijazam.
- 4. Strah tjera da mislimo negativno, iako zapravo ne znamo što će nam se dogoditi. S vremenom bi osjećaj da ne znate što će se dogoditi trebao postati ugodan jer je to znak da strah ne vlada vama.
- 5. Protivljenje strahu samo ga još više jača. Protulijek je svijest da moramo biti spremni “iskusiti” strah u bilo kojem trenutku, a najlakše ćemo to postići prepoznajući misli i tjelesne reakcije.
- 6. Cilj je ne osloboditi se straha potpuno jer time gubite obrambene mehanizme. Promijenite odnos prema strahu. Prihvatite ga s dozom znatiželje.
- 7. “Nalet” straha može nastati nakon rađanja ideje o nečemu što biste voljeli raditi. Ako vas odmah nakon toga zapljusne milijun razloga zašto to ne biste trebali učiniti, shvatite da to progovara strah.
- 8. Priznajući da osjećate strah, donosit ćete svjesnije odluke. Imate li jasnu predodžbu o tome na što vas strah navodi, znat ćete što stvarno želite.
- 9. Strah nije neprijatelj. On može poslužiti kao glas razuma te je preduvjet opreznosti i taktičnosti.
- 10. Potrebna vam je energija da se oduprete strahu. Spoznaja da je za sve potreban napor, kao i da je nakon te borbe potreban i fizički i psihički odmor, otvara prostor za kreativnost, inspiraciju, ljubav...
Razvijte hrabrost jer dobre se stvari događaju ljudima koji su spremni riskirati
Nadvladavanje straha je najvažniji preduvjet za bilo kakav uspjeh u životu. Dobre stvari događaju se ljudima koji su spremni na rizik. Život je u tom smislu jako ćudljiv - što više tražite sigurnost, to je manje imate. Što ćete imati više prilika u životu, to ćete dostići i više sigurnosti za kojom tragate, kaže Brian Tracy, stručnjak za osobni razvoj.
Jedan od načina kako zaustaviti zabrinutost i ohrabriti se na početak nekoga novog projekta (na primjer, pisanje diplomskog rada) je planiranje. Morate odrediti jasne ciljeve, a zatim se posvetiti istraživanju nekog područja. Drugi način je svijest da trebate izdržati i ustrajati u tome. Biti hrabar, ali i imati strpljenja je sposobnost koja će vam omogućiti da budete čvrsti i prije nego što počnete dobivati povratne informacije. Može vam pomoći i ako se družite s pozitivnim osobama koje su “lišene” straha od života. Svakako se valja maknuti od negativnih ljudi koji uvijek pronalaze razloge zašto bi se i čega trebali bojati.
Još jedan od fantastičnih načina za osnaživanje hrabrosti je ohrabrivanje drugih u svim situacijama. Kažite drugima: “Ajde, ti to možeš” ili “Vjerujem u tebe”. Što više ohrabrujete druge, to više ohrabreni postajete i sami.
Najmoćnija tehnika protiv briga je - borba... Prvi korak je definicija problema ili situacije koju treba zapisati na papir. Na lijevoj strani zapišite što vas muči odgovarajući si na pitanje: “O čemu se točno brinem.” Čak polovina problema može se riješiti u ovoj fazi.
- U medicini se kaže da je točna dijagnoza pola lijeka. Mnoge naše brige postoje, ali nismo si uzeli dovoljno vremena da sjednemo i jasno si definiramo što nas muči - kaže Tracy. Drugi korak je napisati koji je najgori mogući ishod problema. Na desnoj strani možete ispisati odgovor na pitanje što nam se najgore može dogoditi. Bilo da je riječ o odnosu, investiciji ili ugledu i zdravlju, važno je to staviti na papir. I nakon ovih dvaju koraka moguće je da ćete se prestati brinuti.
Ako ipak ne, Tracyjev sljedeći korak je prihvaćanje najgorega mogućeg scenarija, ako do njega dođe. Jer, kada sve prođe - više se nećete morati nimalo brinuti. Sav stres nastao zbog odbijanja suočavanja s istinom iznenada će nestati. U posljednjem koraku, nakon što ste prihvatili da vam se može dogoditi najgore, treba početi s akcijama kako do najgoreg ne bi ni došlo. Nakon što ste zaustavili brige, vaš um bit će mirniji, bistriji i sposobniji za kreativnost. Tek ste sada u poziciji da konstruktivno djelujete - bez straha...
Briga je oblik straha
Uzrokuje je neodlučnost i krivo postavljeni ciljevi (previsoki). Ako se dovoljno dugo brinete, privući ćete negativno na sebe...
Uspjeh na vidiku
Ako umirite svoje strahove, vaša hrabrost će rasti, a time i potencijal postaje neograničen.
Samo pretpostavka
Velika većina stvari o kojima se brinete nikada se ni ne dogodi, kaže Brian Tracy.
Brige nestaju kad...
Prihvatiti najgori scenarij je teško, ali shvaćanjem da je gotovo, vaše brige prestaju...