Što odrastanje čini ljepšim? Glazba je ujedno i zabava i lijek

Glazba nas prati od najranijih dana, makar samo kao zvučna kulisa u pozadini. Kad se dijete rodi, roditelji mu pjevaju uspavanke i vesele pjesmice, u vrtiću se pjeva svaki dan, a i kod kuće se pušta glazba. Roditelji su tako pokazali da instinktivno znaju ono što su znanstvenici sada dokazali - uz glazbu djeca brže i bolje napreduju.  Psiholozi, neuroznanstvenici i stručnjaci za rani razvoj djeteta složili su se da je glazba mnogo važnija od toga da ju se smatra samo poticateljem dobrog raspoloženja: pomaže mozgu da  stvara veze koje su osnova svake inteligencije.  

Kad su djeca uključena u glazbene aktivnosti primjerene dobi i u društveno prihvatljivom okruženju, imat će koristi na više razina. U najranijoj dobi potiče razvoj govora i razumijevanja, što je osnova pismenosti, pomaže prostorno-vremenskom promišljanju i potiče razvoj vještina rasuđivanja koje su pak preduvjet za matematiku, znanost i inženjerstvo. Kad je pak riječ o socijalnim blagodatima glazbe, i one su višestruke. S jedne strane potiču razvoj društvenih vještina koje dolaze do izražaja kad dijete jednom pođe u školu i pomaže lakšem uspostavljanju odnosa s drugima. 

Djeca koja polaze neku vrstu glazbene pouke otvorenija su duhom, samopouzdanija  i lakše privuku i zadrže krug prijatelja oko sebe.  Prisjetite se samo kako se se oko onoga koji svira na rođendanima  svi okupe. Djeca koja vole glazbu i bave se njome češće i plešu uz nju tako da im se i tijelo razvija bolje i skladnije nego onima koji ne plešu, a razvoju motorike i kontrole kretnji pomaže i samo sviranje različitih instrumenata. No ni to nisu sve pozitivne strane utjecaja glazbe: ona pridonosi i osjećaju slobode, pa tako potiče i dječju kreativnost. U nekim razdobljima poput adolescencije može postati i uporište za razvoj identiteta. 

Tinejdžerima je posebno glazba jako važna i slušaju je gotovo neprestano, što se može vidjeti i na gradskim ulicama gdje gotovo nema tinejdžera bez slušalica u ušima. Oni slušaju glazbu, pokazale su ankete, da smanje dosadu, da se opuste i odvrate misli s briga, ali i da “pobjegnu“ od sredine koja ih ne razumije. A terapeutsku je snagu glazbe najbolje dokazalo istraživanje koje je nedavno provedeno u Velikoj Britaniji s djecom koja su bila nemirna i imala teškoća u ponašanju. Znanstvenica koja je vodila istraživanje, Anne Savan, došla je do zaključka da je glazba ljekovita. 

Ponašanje i koncentracija djece poboljšali su se kad im je tijekom nastave znanosti puštan Mozart. Ne samo da su djeca bila mirnija, nego su im izmjereni niži krvni tlak i manje otkucaja srca u minuti. Znakovita je i vijest koju je prije nekoliko godina prenio Reuters, a uključuje statističke podatke o visini zarade: više od 85 posto ljudi koji u SAD-u zarađuju zavidnih 150.000 na godinu i više polazilo je neku vrstu glazbene škole.

Poticanje kreativnosti i razumijevanja

Terapeuti glazbom ističu da glazba povezuje i oslobađa energiju koja se može usmjeriti kreativno i produktivno. Svirajući uz druge, spoznaju vlastite mogućnosti, otkrivaju nove osjećaje i uče se slušati druge u tišini, napisala je Judi Bosco, terapeutkinja glazbom.

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake srijede besplatno ekskluzivno uz 24sata!