Što kad ste na van uspješni i samouvjereni, a zapravo stalno tjeskobni i u vrtlogu straha?

Ljudi koji pate od visoko funkcionalne anksioznosti moraju se nositi sa psihički uznemirujućim emocijama, koje ih mogu potpuno omesti u svakodnevnim aktivnostima. No, postoje alati koji pomažu u tome da taj problem usmjeravate prema ostvarenju svojih ciljeva i održavanju fasade funkcionalne izvrsnosti - barem privida da dobro funkcionirate, piše portal MindBodyGreen. 

POGLEDAJTE VIDEO: Biljke pomažu u borbi sa stresom i strahovima

Pokretanje videa...

01:23

Moćne biljke za bolesti | Video: 24sata/pixsell

Što je visoko funkcionalna anksioznost? 

Prema američkoj listi mentalnih poremećaja, visoko funkcionalna anksioznost nije klinička dijagnoza i još uvijek je nedovoljno istražen problem. Pa, iako još nije klasificiran kao službeni anksiozni poremećaj, postoje iskustva s velikim brojem ljudi koji pate od tog problema.

Čovjek koji pati od tog problema prema vanjskom svijetu često može izgledati vrlo samouvjereno i  kao da je sve normalno. 

- Nerijetko se čini da su prilično uspješni u životu. Također, spremni su se uključiti u puno stvari i odgovoriti na mnoge izazove -  kaže klinička psihologinja dr. sc. Marla Deibler. Kako je čovjek obično u stanju plaćati svoje račune i dobro funkcionirati u odnosima s drugim ljudima, to ostavlja dojam da je riječ o čovjeku koji nema osobnih ni profesionalnih problema. Međutim, gledano s druge strane, one osobne stvari su često bitno drugačije, kaže liječnica.   

S tim se slaže i dr. sc. Nicole Pensak, također klinički psiholog, te dodaje kako je želja za uspjehom često ono što pokreće sofisticiranu kompenzacijsku strategiju osmišljenu da potisne tjeskobu i trajni osjećaj straha. No ljudi koji pate od visoko funkcionalne anksioznosti podnose zapravo vrlo iscrpljujuća razmišljanja i napade panike. Istodobno, često rade i prekovremeno kako bi sakrili vidljive simptome i izbjegli neuspjeh, odbacivanje ili razočaranje drugih. Često svoj problem skrivaju i  perfekcionističkim tendencijama. 

Koje su razlike između 'obične' i visokofunkcionalne tjeskobe?

- Anksioznost je 'normalna' reakcija na nešto što doživljavamo kao prijeteće na neki način. To je biološki odgovor koji uključuje aktivaciju živčanog sustava kako bi nam pomogao da se pripremimo za suočavanje sa stresorom -  kaže dr. Deibler. Postaje problematično tek kada se tjeskobne misli počnu negativno uplitati u vaš život i obuhvaćaju dulji period, primjerice šest mjeseci ili dulje - kaže dr. Pensak. Dodaje kako je tjeskoba korisna kad se doživljava povremeno, na primjer uoči rokova za završetak nekog posla, ili ispunjavanje obaveza. 

SAVJETUJE PSIHOLOGINJA Kad se osjećate tjeskobno ne govorite da će biti sve dobro, umjesto toga napravite ovo

- Premalo tjeskobe može dovesti do nedostatka motivacije da ispunite važne zahtjeve koji su pred vama. No kad taj osjećaj potraje dulje i postane prevladavajući, osjećate se preopterećeno i nesposobno - pojašnjava. 

U tome leži glavna razlika: Osobama s anksioznošću nižeg funkcioniranja obično je teško žonglirati s mnogim odgovornostima. U njihovom svakodnevnom životu njihova anksioznost očito remeti funkcioniranje.  Ali, ljudi s visoko funkcionalnom anksioznošću reagiraju na iste stresore premašujući očekivanja. Rade više i organiziraju svoj raspored kako bi 'otjerali' svoje unutarnje nemire. Preopterećenost je preferirano emocionalno stanje koje ih odvlači od pravih osjećaja, pojašnjavaju stručnjakinje.  

Mogući simptomi visoko funkcionalne anksioznosti.

Budući da se čini da ste dobro, simptome je lako poreći, odbaciti i previdjeti. Intervencija može biti potrebna samo ako stanje dosegne točku u kojoj osjećaji postaju neupravljivi i trebate potražiti pomoć stručnjaka. 

Kako biste lakše otkrili tjeskobne obrasce i emocionalne promjene, korisno je obratiti pozornost na svoj unutarnji svijet, a manje se oslanjati na metriku kojom se u izvanjskom svijetu mjeri uspjeh. 

Pensak i Deibler navode neke znakove visoko funkcionalne tjeskobe: 

- čvrsto usmjerenje na zadatke i zanos
- često traženje potvrde 
- pretjerano razmišljanje
- izbjegavanje neuspjeha
- pretjerivanje u ciljevima
- želja za savršenstvom
- pretjerivanje u pripremama
- odugovlačenje
- nastojanje da zadovoljite sve oko sebe
- loše postavljanje granica
- nesanica i loše navike spavanja
- nemir i umor 
- osjećaj da ste 'na rubu' 
- prejedanje i  žgaravica   
- napeta ramena/vrat, stisnuta čeljust
- nervozne navike, drhtanje noge ili grickanje usne
- poteškoće u izražavanju emocija (npr. osjećaj ukočenosti).

Razlika između 'burnouta' i visokofunkcionalne anksioznosti

Svjetska zdravstvena organizacija definira burnout ili sagorijevanje (obično na poslu) kao 'osjećaj iscrpljenosti i manjka energije te cinične i negativističke osjećaje koji se javljaju oko posla, uz smanjenu profesionalnu učinkovitost.'

STRES Kako pripremiti dijete za školu ili vrtić te olakšati im tjeskobu

-  Izgaranje je tipičan odgovor na kronični stres na radnom mjestu. Klasificira se kad postoji osjećaj iscrpljenosti, nedostatak smisla i motiva te gubitak interesa za posao. Više se preklapa s depresijom nego tjeskobom.  Ako iskusite izgaranje, vjerojatno ćete se zateći da činite više pogrešaka, odgađate rokove i često otkazujete posao. S druge strane, simptomi visokofunkcionalne tjeskobe različito se pokazuju na radnom mjestu. Možda se probudite s tjeskobom , ali uglavnom na posao idete s osmijehom na licu i možete obavljati svoj posao optimalno. Možda ćete moći vrlo dobro funkcionirati u stresnom okruženju i održati visoku razinu postignuća unatoč stresu, jer ste skloni prevladati i ignorirati vlastite potrebe radi uspjeha - pojašnjava dr. Pensak.  

Savjeti za upravljanje visokofunkcionalnom anksioznošću

Kako biste smanjili unutarnji i vanjski stres koji čini visoko funkcionalnu tjeskobu, trebali biste si dati dopuštenje i milost da se oslobodite nekog svog tereta. Evo nekoliko savjeta za ublažavanje tjeskobe i bolje brige o sebi: 

Vježbajte svjesnost

- Odvojite vrijeme da vježbate prisutnost i svijest o svojim iskustvima iz trenutka u trenutak, jer vam to može pomoći u upravljanju anksioznošću - kaže dr. Deibler. U vremenima tišine, poradite na povezivanju sa svojim unutarnjim mislima, okolinom, emocijama i tjelesnim osjetima. 

Pensak se slaže da će prakticiranje svjesnosti pomoći u smanjenju ukupne razine stresa i tjeskobe, što pridonosi padu razine kortizola .

Prihvatite preplavljujuće osjećaje

- Umjesto da pokušavate odagnati tjeskobu, koja je uzaludna i rezultira manjom kontrolom, napravite 'mjesta za tjeskobu', predlaže dr. Deibler. Naime, osjećaj anksioznosti se i pojavljuje zato da bi vam pokušala privući pozornost na nešto i to je 'normalno' iskustvo. Primijetite koji se osjećaji pojavljuju (iscrpljenost, frustracija, pretjerana stimulacija) i prihvatite ih u svakodnevnom životu. Stvarajući prostor da osjećate svoje osjećaje bez srama, možete bolje promisliti o tome što bi mogao biti uzrok, a da vas ne zbuni intenzitet osjećaja. .

MEVLUDIN ODGOVARA 'Stalno sam u nekom grču i jako zabrinuta zbog egzistencije...'

Održavajte brigu o sebi pomoću tehnika upravljanja stresom.

- Priklonite se zdravom načinu života koji koristi vašem umu i tijelu - savjetuje dr. Deibler. Zdravo upravljanje stresom izgleda tako da u svom rasporedu odvojite vrijeme za dobar san, pravilnu prehranu, uključite uzimanje dodataka protiv stresa, te redovitu tjelovježbu i ljubazno ophođenje prema sebi, sa suosjećanjem i zahvalnošću.

Dio brige o sebi je i briga u zajednici, stoga ne zaboravite razgovarati i sa svojim najmilijima. Ljudi možda ne očekuju da ćete trebati pomoć jer izgledate sretno, ali otvaranje strahovima pomoći će vam da vas bolje razumiju. Društvena podrška prijatelja i obitelji važan je dio upravljanja stresom, stoga odvojite vrijeme za druženje s drugima, kaže dr. Pensak. 

Ne zanemarujte važnost odmora i igre

Dr. Deibler preporučuje da namjerno odvojite vrijeme za sebe, kroz  promišljene pauze i ugodne aktivnosti. Kada se bavite starim ili novim hobijima, cilj je igrati se sa svojim interesima, a da ih ne koristite za traženje potvrde, zaradu, ili put ka savršenstvu.  Naime, visokofunkcionalna tjeskoba potaknuta je željom da se dokažete, zato prijeđite na suprotnu reakciju prihvaćanjem nesavršenosti. 

Pokušajte s kognitivno bihevioralnom terapijom

- Kognitivno bihevioralna terapija na dokazima je utemeljen tretman koristan za visoko funkcionalnu anksioznost, preporučuje dr. Pensak. Ova vrsta terapije djeluje na suzbijanje kognitivnih distorzija u vašem razmišljanju i razvija bolje načine nošenja sa stresom. 

- Razgovor s terapeutom koji prakticira tu terapiju može pomoći u pružanju uvida u korijen tjeskobe i pružiti strategije za liječenje neprilagođenih misli, osjećaja i ponašanja povezanih s visokofunkcionalnom tjeskobom -  dodaje. 

Vježbajte sigurno izlaganje

Jedna vrsta kognitivno bihevioralne terapije, nazvana terapijom izloženosti, polako vas izlaže vašim strahovima. Izbjegavanje može učiniti da se vaši strahovi čine gorima i većima nego što jesu. Ako se naviknete na situacije koje vam donose nevolju, na kraju ćete doživjeti smanjenje tjeskobe. 

Započnite s malim koracima, tako što ćete se sigurno izložiti neugodnim osjećajima s kojima se možete nositi. Na primjer tako da se ne pripremite posebno za prezentaciju koja nije pretjerano važna i posao vam ne ovisi previše o njoj, tako da dopustite i mogućnost da budete nespretni kod izražavanja ili pogriješite u sitnicama. Zatim pomalo ubacujte u praksu slične situacije. Dr. Pensak kaže da što više budete radili na takvom odnosu prema onome što vas očekuje, to ćete više shvaćati da pogreške neće dovesti do toga da se sruši cijeli vaš svijet. Prihvaćanje neuspjeha i odbijanja pomoći će vam da smanjite pritisak koji ste si sami postavili.