Starijima od 60 godina više se ne preporučuje aspirin protiv srčanog i moždanog udara
Nove smjernice odnose se na ljude koji nemaju kardiovaskularne bolesti, ali su pod visokim rizikom da ih razviju i koji nisu počeli uzimati aspirin svaki dan, kaže radna skupina
Amerikancima u dobi od 60 i više godina više se ne preporučuje uzimanje aspirina kao načina izbjegavanja srčanih bolesti ili moždanog udara zbog potencijalnih zdravstvenih rizika, objavila je Američka radna skupina za preventivne usluge (USPSTF), prenosi njemačka novinska agencija dpa.
Novi stav američke vodeće radne skupine predstavlja ažuriranje smjernica iz 2016., u kojima se preporučilo da ljudi u dobi između 60 i 69 godina s najmanje 10 posto rizika od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u sljedećih 10 godina razmotre uzimanje niskih doza aspirina dnevno kao "individualnu" odluku.
- Na temelju novih dokaza, nakon preporuke radne skupine iz 2016., sada se preporučuje da ljudi nakon što navrše 60 godina ne razmišljaju o početku uzimanja aspirina jer rizik od krvarenja poništava dobrobiti prevencije srčanih bolesti - stoji u objavi USPSTF-a.
U međuvremenu, ljudi u dobi od 40 do 59 godina s najmanje 10 posto rizika od kardiovaskularnih bolesti u desetgodišnjem razdoblju trebali bi individualno odlučiti o svakodnevnom uzimanju aspirina, rekla je radna skupina.
- Svakodnevna uporaba aspirina može pomoći u sprječavanju srčanih i moždanih udara kod nekih ljudi, ali također može uzrokovati potencijalno ozbiljne štete, poput unutarnjeg krvarenja - rekao je John Wong, član radne skupine
- Važno je da ljudi koji imaju 40 do 59 godina i nemaju povijest srčanih bolesti razgovaraju sa svojim liječnikom kako bi zajedno odlučili je li početak uzimanja aspirina prava odluka za njih.
Nove smjernice odnose se na ljude koji nemaju kardiovaskularne bolesti, ali su pod visokim rizikom da ih razviju i koji nisu počeli uzimati aspirin svaki dan, kaže radna skupina. Organizacija također napominje da oko 605.000 ljudi u SAD-u u prosjeku doživi prvi srčani udar svake godine, dok oko 610.000 doživi prvi moždani udar.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, od kojih svake godine umre oko 17,9 milijuna ljudi, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Aspirin je protuupalni lijek koji se koristi više od jednog stoljeća. Često se uzima za liječenje simptoma kao što su glavobolja, bolovi u tijelu i druge bolesti slične prehladi. U radnoj skupini 16 je vodećih stručnjaka iz raznih područja zdravlja i medicine.
'Štetnost lijeka i nuspojave procjenjuju se s obzirom na stanje bolesti'
- Nema smisla uzimati preventivno aspirin za prevenciju moždanog i srčanog udara ako ste zdravi, a već duže vrijeme taj lijek dajemo samo ljudima koji su preboljeli moždani i srčani udar te kod onih koji imaju ugrađene stentove. Isti rizik od štetnih nuspojava postoji i kod njih, ali je korist veća od potencijalne štete. Govorimo o dozama od 81 do 100 miligrama na dan. Recimo, ljudi koji imaju stent doživotno moraju uzimati aspirin jer on sprječava nastanak ugrušaka, dok kod ostalih bolesnika prevenira pojavu ponovljenog moždanog i srčanog udara - pojasnio nam je jednom prilikom kardiolog prof.dr.sc.prim. Nikša Drinković spec.internist.
- Štetnost lijeka i nuspojave procjenjuju se s obzirom na stanje bolesti. Ako, primjerice, imate malignu bolest koja će sigurno dovesti do smrti, dopušten je puno niži čimbenik rizika. Zato citostatici smiju imati veće nuspojave nego aspirin. Svaki lijek ima nuspojave - upozorio je lani farmakolog prof. dr. sc. Dinko Vitezić za Zavoda za temeljnu i kliničku farmakologiju s toksikologijom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Dodao je kako će aspirin i dalje biti jednako u uporabi u liječenju indikacija za koje je namijenjen, kao analgetik, antipiretik i protuupalni lijek te u definiranim slučajevima za sprječavanje zgrušavanja krvi.
- Nuspojave aspirina poznate su već dugi niz godina jer je riječ o lijeku koji je u uporabi od oko 1900. godine i znamo za rizike. Ako se ispravno primjenjuje rizik je manji, a ono što su zaključci ove Radne skupine pokazali jest da za određene skupine postoje veći rizici od mogućih koristi. No to treba procijeniti liječnik, a ljudima svakako možemo reći da niti jedan lijek ne smiju uzimati samoinicijativno i bez konzultacija sa svojim liječnikom - savjetovao je prof. Vitezić.
Aspirin se već dugi niz godina koristi u liječenju migrene i bolova te kod ljudi koji su imali moždani i srčani udar. Naši kardiolozi kažu kako ga već dugo ne preporučuju zdravim ljudima, no u SAD-u se koristio i kao prevencija protiv moždanog i srčanog udara.
Brojna istraživanja tijekom prethodnih desetljeća pokazala su ipak da može povećati rizik od krvarenja u probavnom sustavu, a velike doze mogu utjecati i na živčani sustav uzrokujući tinitus. Također, kod manjeg broja ljudi može uzrokovati upalu i osip te alergijsku reakciju, dok nipošto nije preporučljivo uzimati ga nakon operacije jer može produljiti krvarenje.
- Također, ne preporučuje se koristiti ga kod male djece i dojenčadi za snižavanje temperature jer uzrokuje brojne nuspojave i može potaknuti Reyev sindrom, tešku bolest koju karakterizira akutna encefalopatija i masna jetra - pojasnio je prof. Vitezić.
Valja znati i to da aspirin može djelovati toksično u kombinaciji sa nekim drugim lijekovima i alkoholom ili pak umanjiti djelovanje drugih lijekova, pa svakako prije uzimanja valja razgovarati sa liječnikom. Kod ljudi u dobi od 40 do 59 godina koji imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti iako nemaju povijest tih bolesti procjenu rizika individualno donosi liječnik, dok se starijima od 60 više ne preporučuje uzimanje tog lijeka u preventivne svrhe.
