Kao djeca nismo puno marili za te savjete i nerijetko ne bi poslušali, ali onda bi trpili i posljedice i shvatili da sve ima svoju cijenu, kaže Ivanka Bralić koja stare savjete prenosi unucima
NARODNA MEDICINA
Stari recepti: Drži se 'ladovine' i nemoj vruć 'ladne' vode pit...
Ma ja ti u doktora ni iđen, kakva njihova likarija, to ti je sve kemija. Kako smo se prije ličili i bili zdraviji, dočekuje nas osamdeset trogodišnja File Bartulović (83) iz zagvoškog istoimenog zaseoka.
U hladu svoje kuće ispija šalicu hladnog mlijeka uz zalogaj domaćeg kruha. Ugrijalo, uzvraćamo, a File sa crnom maramom na glavi ne mari za vrućinu već spremno uzvraća.
- A, dite moje ako ti je vruće ti traži hladovine i makni se sa te promaje, puntat će te, a nije ti za potribu trovati se sa onim današnjim likovima. U ona vrimen prije četrdesetak i više godina, u ova doba dana već smo se vraćali iz planine sa brimenom trave na leđima. Živilo se teško, ali viruj mi bilo je bolje. Danas više niko nikoga ne poznaje, a di su ona vrimena kada se veselilo i umiralo zajedno - nastavlja File nudeći nas čajem od biokovskih trava.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:44
Pelin za prehladu, a lipa za smirenje
- Probaj, i vidjet ćeš, to je zdravlje. Ovaj od pelima je dobar za prehladu, a od lipe za smirenje. Prije smo iz planine dok bi ovce čuvali brali trave, gloginje cvita, majčine dušice, trave ive, dubčca. Po planini smo brali mukinja, divljih jagoda, kupina, malina, drina. Eto to ti je bilo i je dobro za jačanje krvi, kako ono vi sada govorite, za imunitet - ozbiljno će File.
File se ne sviđa kako danas žive današnji mladi.
- Ona naša mladost se zorom iz planine vračala, a ova današnja iz diska. Njima zora sviće u podne. I onda se drogiraju, piju alkohol, luduju sami od sebe. Po cijele su noći vanka. Nema tu sreće. Ja i dan danas znam mladosti reći da se trebaju čuvati. Cure se razgolicaju, ne misle na zdravlje - kaže File.
Baka File kao živa enciklopedija priča kako su se prije ljudi liječili i zdravlje čuvali te napominje da sve što su prije oni prakticirali i danas vrijedi.
Nemoj ladne vode vruć, a za umor najbolja je domaća rakija
- Samo se mnogi smiju, čudno im kad mi stariji upozoravamo da umoran i oznojen hladne vode ne smiješ piti. Danas iz hladnjaka što ledeniju, a mi smo iz čatrnja pili i bila je baš po miri ni hladna ni vruća. Umornu čoviku najbolje je popit gutljaj domaće rakije. Ona čisti i snaži. Ne kaže se zaludu, da se iz čaše u kojoj je netko prije tebe pio rakiju možeš slobodno napiti. Ona sve ubija, sve bacile - savjetuje baka.
-Za rashladiti se nismo imali sladoleda, već domaćeg kiselog mlijeka ili mlaćenice koje smo čuvali u hladu podruma. To je bilo zdravlje i nadodaje kako kako mladost danas sjeda na hladnu kamenu i ne pazi na zdravlje.
- Ne sidi na hladnu kamenu, uvik baci štogod poda se. Mi bi kad ništa nismo imali iščupali bilušine trave i tek onda sjedali - prisjeća se File svojih mladih dana.
Zanimljivo je slušati baku Filu dok priča kako se nekada odlazilo u zubara.
- Ma tko je vidio i čuo za zubara, u selu je uvijek bio jedan čovjek kod kojeg se odlazilo ako te zub zabolio, a bolje bi bilo da nije jer bi on uzeo kliješta i potegni ili bi zaveza zub sa konopcem. Bez injekcije poslije omučaj malo sa kvasinom i to bi ti bila sva medicina - kroz smijeh će File.
Kad bi djecu zaboljelo temperaturu im se skidalo stavljajući komade krumpira na stopala.
- Za prehladu ti je priki lik rastopiti domaće maslo ili maslinovo ulje dobro ugrijati, zatim staviti cvijet od kamilice pa sve posložiti u flanelastu krpu. Tako ugrijano da nije prevruće stavljalo se djeci na prsa preko noći - objašnjava baka i kaže kako bi od toga kašalj vrlo brzo prošao.
Bosiljem protiv komaraca
- Rane smo prekrivali travom imena 'ranjenik', to vam je zelena bilušina. I prošlo bi vrlo brzo. A tko je imao 'katašencije' još bi bolje bilo. To vam je sok od leandre, kojeg bismo cijedili. Žute je boje baš kao i ona tekućina kojom vam doktor namoči gazu i prekriva ranu - priča nam File.
Na naš upit nije li to otrovno spremno kaže kako su oni s tim polijevali i rane i kako nikada nikome ništa nije bilo.
- Meleme za rane smo pravili i tako da smo domaće maslo dosta šufigali na tavi, dodali bi, tko je imao meda i izmiješali. To bi se na rane stavljalo. Snalazili smo se svakako. Slušam kako je ovih dana najezda komaraca u Osijeku. Jadni ljudi - kaže File i objašnjava kako su se u njenom mjestu nekada borili protiv komaraca.
- Prije nije bilo kuće da na prozorima nije bilo murtele (bosilje). Navečer samo malo rukom protresite zelene listove da zamiriše i neće komarac u sobu - savjetuje baka.
Med na ubod od pčele, a maslinovo ulje i gospina trava za opekline
Osim domaćih pripravaka za liječenje prehlada i temperatura, na svoj način liječila su se i uganuća, ubodi i opekline.
- Ne daj Bože da padneš, ruku ili nogu istegneš. Dobro je na gazu staviti hladni oblog od rakije, a nogu prije medom namazati. Otok će vrlo brzo splasnuti. Ako te pčela ugrize stavi hladni oblog i sode bikarbone ili prekriži pomidoru i stavi je na mjesto uboda neće ti nateći - mudro kaže.
Za opekotine savjetuje da ih se dobro namaže medom i tvrdi kako neće ostajati ožiljci.
- Med vam devet bolesti liječi i dobro ga je imati u kući, ali domaći da znaš da nije šećer već samo ono što su pčele dale - kaže.
Za opekotine i rane savjetuje i pripravak od cvijeta gospine trave u maslinovo ulje koje se na suncu drži 40 dana. Kasnije se procijedi i drži u kući kako kaže, za svaki slučaj.
Očuvali su se stari recepti naših starih
Za kraj nam otkriva recept za srčane bolesnike.
- U planini Biokovo samo na rijetkim mjestima može se naći biljka imena srčenjak čiji se korijen vadi na jesen i stavlja u rakiju. Kad odstoji sedam dana procijedi se i natašte popije svako jutro jedan jušnu kašiku - mudro savjetuje Baka File.
S njom se slaže i umirovljena pedagoginja Ivanka Bralić (72) iz Rijeke.
Mnogobrojni 'stari' savjeti za očuvanje zdravlja, koje i danas čujemo od naših majki, nona i nonića, održali su se usprkos prolaznosti vremena. Nekih od njih, prikladnih za vruće ljetne dane, prisjetila se Ivanka koja ih i sama sada upućuje svojim četvero unučadima.
- Čim bi temperature narasle i krenule ljetne vrućine, a mi djeca krenuli put plaže, nona bi 'prijekorno' upozoravala: 'ni slučajno vrući ladne vode pit!' - kaže Ivanka.
- Čim bi počelo sazrijevati voće strašila bi nas da ne jedemo nezrele plodove jer ćemo dobiti grižu (dizenterija), a kamoli da poslije toga pijemo vodu jer ćemo dobiti proljev - tvrdi.
Liječilo se biljkama iz polja i vrtova
Priča kako se obavezno spavalo za zatvorenim prozorima i kako je izlaganje propuhu bilo nezamislivo.
- Kao djeca nismo puno marili za te savjete i nerijetko ne bi poslušali, ali onda bi trpjeli i posljedice i shvatili da sve ima svoju cijenu. Nismo slušali kao što ni moji unuci danas mene ne slušaju, ali ima istine u tim 'starim' predostrožnostima, nije to sve bez veze. To su stvari koje su se prenosile iz generacije u generaciju na temelju iskustva, kada nisu postojali današnji lijekovi i kada su se boljke liječile biljkama iz vrtova i polja oko kuće. Valjalo je biti oprezan, slušati starije i držati se njihovih savjeta za zdravlje - smatra brižna nona koja je s godinama, kaže, i sama postala poput svoje mame i none u dijeljenju istih i pripravljanju raznih prirodnih lijekova.
Danas joj je žao što mnoge nonine recepte nije zapisala jer smatra da su bili učinkoviti i da nema boljeg od onog što nudi priroda.
- Sjećam se, kad bi me zabolio trbuh, nona bi otrčala u polje i vratila se sa stručkom nekog bilja, skuhala mi čaj ili zamutila neku mješavinu i odmah bi me prošlo - s nostalgijom se prisjeća.
Temperatura se skidala oblozima od octa omotanih oko stopala. Mast od kantariona, koju i danas koristi, bila je najbolja zaštita od komaraca. Sirup od borovih iglica u tren oka bi olakšao disanje i kašalj, a med, limun, češnjak i maslinovo ulje bili su obavezni sastojci svake kuhinje.
- Ono što mi se posebno urezalo u sjećanje su ubodi morskih ježeva po stopalima, koje smo, po noninom savjetu, potom namakali u mokraću. Pomokrili bi se u bazenčiće u stijenama i tu natakali noge jer nas je boljelo i učinili bi sve da ta bol prestane, pa čak i to, makoliko nam se to tad suludo činilo. I stvarno, nakon nekog vremena, pretpostavljam zbog kiseline, ježeve bodlje same su izlazile na površinu kože - zaključuje nasmijana nona Ivanka.
Pokoju narodnu mudrost kroz život 'pokupila' je i Nada Hranitelj (75) iz Nedelišća. Umirovljena je učiteljica koja je unatoč godinama nadasve vitalna i aktivna gotovo na svim područjima života.
U svom dvorištu ima 40-ak kokoši, patke, guske i dva para golubova o kojima brine, te je angažirana u Udruzi uzgajatelja malih životinja iz Nedelišća. U vrtu, dvorištu, te u voćnjaku ima također puno posla s uređenjem i košnjom trave, budući da živi sama nakon smrti supruga.
Mineralna i obična voda za spas od vrućine
- Ja nisam tipična umirovljenica. Živim sama i sve ovisi o meni. Ustajem najkasnije u 7 sati ujutro, a sa svim poslom završavam oko pol deset navečer. Nisam baš neki ljubitelj televizije, više volim rješavati križaljke. Puno sam angažirana u Udruzi pa sam često na natjecanjima i druženjima - priča Nada.
Otkrila je vrlo osvježavajući napitak za ljetne vrućine. Kombinaciju mineralne i obične vode.
- Pijem dosta tekućine, najmanje dvije litre tijekom dana. Kad mi je prevruće imam u dvorištu hidropak, pa se skinem u kupaći kostim i istuširam hladnom vodom. Usred podneva i najjačeg sunca ne izlazim previše iz kuće, u to vrijeme malo odmaram. Ako pak moram izaći obavezno stavim šešir da se zaklonim od sunca - kaže Nada.
Ističe da jede puno voća i povrća poput rikole, raštike, kelja, kelja pupčara i nekoliko puta tjedno ribu, te u prehrani uglavnom koristi maslinovo ulje. Često se hrani i klicama koje sam uzgoji doma. Kaže da izbjegava suhomesnatu hranu, a povrće voli na lešo ili čušpajze.
Izbjegava hladno piće pogotovo kad je jako vruće, ali voli hodati bosa da se malo rashladi i po kući i po vani. Ima i jedan porok, pušenje.
Fizička aktivnost je najvažnija
- Kad mi zglobovi zaštekaju uzmem tablete protiv bolova, kao i za tlak što redovito uzimam. Drugih tegoba nemam. Štoviše, cijeli dan mi prođe u aktivnostima, pa nemam nikakvih problema ni sa spavanjem kao mnogi moje dobi. Umorim se i dobro spavam. Puno se družim s mladim ljudima, pogotovo u Udruzi, a sve odrađujem kao i oni. Štoviše, ponekad i više, jer oni su zaposleni. Pazim na propuh, ali obavezno otvaram vrata i prozore da se malo prozrači. No, tada se maknem s propuha - kaže Nada Hranitelj, dodajući da se ne sunča te da izbjegava direktno sunce.
Njezina kuća ima dobru izolaciju, te je ljeti i zimi u njoj hladno, nekih 18 ili 19 stupnjeva, a zimi nikada ne grije spavaću sobu.
- Imam jedino malo problema sa sluhom. Unazad dvije godine čitam novine bez naočala, pa mi se prijatelji često smiju kada skinem naočale da bih čitala. Čini mi se da mi se vratio starački vid pa mogu bez problema čitati i sitna slova - kaže Nada koja poručuje starijim osobama da je najvažnija fizička aktivnost u okviru njihovog zdravstvenog stanja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
