Brnistra ili žuka je puna aromatičnih ulja čiji se ugodan miris razvija poljima. Prema usmenoj tradiciji naših starih, smatra se da upravo njezin cvijet ima najveći učinak na ljude, točnije na žene
Stari dalmatinski afrodizijak: Od brnistre žene su zavodljivije
Biljka brnistra ili žuka, smatrali su stari Šibenčani, ima afrodizijačka svojstva. Vjerovali su da u svibnju, kad brnistra cvate, žene jednostavno postaju zavodljivije i seksepilnije. Taj dalmatinski afrodizijak, kako su pričali stari, donio je mnogo zabave i onima koji su dugo apstinirali.
Brnistra ili žuka je puna aromatičnih ulja čiji se ugodan miris razvija poljima. Njezini žuti cvjetovi pravi su znak proljeća i nagovještaj sve bližeg ljeta. Prema usmenoj tradiciji naših starih, smatra se da upravo njezin cvijet ima najveći učinak na ljude, točnije na žene. Sve do 2. svjetskog rata postojala je praksa destiliranja aromatičnog ulja brnistre kako bi se iz nje izlučio sastojak koji je, navodno, snažno utjecao na povećanje spolne želje. Iako su se od ove snažne biljke, koja inače raste diljem Sredozemlja, izrađivali konopi, metle i korpe, napitak je bio osobito jakih afrodizijačkih svojstava, čak i prilično jak, u odnosu na današnje preparate.
Ako je suditi po rijetkim pisanim tragovima u kojima se spominje ova biljka, neki su tvrdili da ima jednak učinak i na muškarce i na žene! No kako se točno od brnistre proizvodio lijek koji liječi mušku nemoć, a žene potiče da budu zavodljivije, nažalost, uopće nema podataka, no brnistra se morala brati u točno određeno doba godine, a ono što se još zna je da joj se pri destiliranju dodavalo smilje.
Trnovit grm iz porodice mahunarki s oblim, zelenim, šibastim ograncima kad cvate ima velike žute leptiraste i mirisne cvjetove koji se razvijaju u grozdovima, a ponekad zna narasti u stablo, karakteristično za Dalmaciju.
Ima slična svojstva kao konoplja. Nakon sazrijevanja sjemena izboji biljke koristili su se za proizvodnju tekstilnih vlakana, a bila je, osim korpi i metli, odlična i za proizvodnju tkanina za omotavanje i šatore, grube sagove, punjenje madraca, vreće, a koristila se i za vezivanje loze. Govori se i to da tamo gdje raste brnistra nema zmija.
Njezina izdržljivost zapravo upućuje na to da su naši stari njezinom konzumacijom stjecali povećanu izdržljivost. I Aristotel i Plinije hvalili su ljekovitost meda od brnistre, dok se danas sve više uvodi u hortikulturu - krasi ne samo više vrtove uz more zbog odličnog otpora buri i posolici, nego i na kontinentu. Pa je li riječ samo o mitu ili u brnistri ima i strasti, možete provjeriti i sami.
Pogledajte kojom hranom možete osvajati srca.
Pokretanje videa...