Osim čovjeka medvjedima prijeti i ljudska infrastruktura pa se samo u Britanskoj Kolumbiji godišnje dogodi 10.000 sudara automobila s tim divljim životinjama
Smrtnost medvjeda koji žive blizu ljudi 7,5 puta je veća nego kod onih koji žive dalje od nas
Populacije medvjeda u cijeloj su Sjevernoj Americi u porastu, što ih zadnjih godina sve češće dovodi u redovit bliski kontakt s ljudima. Istraživanje Sveučilišta u Alberti koje je predvodio ekolog Clayton Lamb pokazalo je da su zbog takvog trenda medvjedi u daleko većem riziku nego ljudi.
Sveučilište u Alberti pratilo je od 1979. do 2019. godine 2.669 grizli medvjedića diljem Britanske Kolumbije, a u tih su 40 godina otkrili da je stopa smrtnosti medvjeda koji žive blizu ljudi čak 7,5 puta veća nego kod onih koji su u divljini daleko od čovjeka.
Prema Lambovom timu, samo je jedan od 30 grizli medvjedića koji su živjeli u područjima gdje su imali čest kontakt s ljudima doživio svoju 14. godinu, što je otprilike srednja dob grizli medvjeda. U divljim krajevima s rjeđim kontaktima s ljudima 26 od 30 medvjeda živjelo je preko 14 godina, navodi izvještaj agencije Inverse.
Glavne prijetnje medvjedima, pokazalo je istraživanje, dolaze direktno od ljudi, posebno od onih koji se lovom bave iz sporta ili love iz 'mjere sigurnosti' i preventivne zaštite stoke od medvjeda.
Osim čovjeka, medvjedima prijeti i ljudska infrastruktura - poput željezničkih pruga i prometnih autocesta - pa se samo u Britanskoj Kolumbiji godišnje dogodi 10.000 sudara automobila s tim divljim životinjama.
Prema Lambu i njegovom timu, medvjedi su se postepeno počeli prilagođavati tim novim prijetnjama tako da su aktivniji noću, a Lamb pretpostavlja kako to rade isključivo da bi izbjegli susrete s ljudima.
Nakon tri godine, kaže Lambov tim, medvjedi koji žive u područjima s ljudskom populacijom svake godine imaju po tri posto više noćnih aktivnosti, a Lamb napominje i kako bi nekoliko jednostavnih promjena u čovjekovom načinu života moglo imati značajan utjecaj na sigurnost ljudi i medvjeda.
Rančeri i farmeri mogli bi, predlaže, upotrebljavati električne ograde za zaštitu usjeva i stoke, a trebaju se proširiti i prepreke na autocestama kako bi medvjede držale dalje od prometa.
Neka su područja u Britanskoj Kolumbiji već izgradnjom posebnog prelaska za divlje životinje (travnatog ekvivalenta pješačkom prijelazu) uspjela sudare s medvjedima u prometu smanjiti za čak 80 posto.
- Mi se možemo ili prilagoditi suživotu i tome da s njima dijelimo krajolik ili ćemo i dalje nailaziti na sukobe s frustriranim mesožderima - upozorio je Lamb za Daily Mail.