Slatke strasti rujna mame nas u džemovima, tartu i kolačima

Jesen je godišnje doba s najviše boja koje se prelijevaju s lišća na slasne plodove koje skrivaju. Da bi što dulje uživale u svim okusima i plodovima bogate jeseni, kućanice užurbano pripremaju zimnice koje će postati nadopuna mnogim zimskim jelima, a mirisat će na dane kad je oko nas bilo obilje plodova. 

Jabuke, kruške, šljive, grožđe, šumske bobice... samo su neki od slatkih plodova koje želimo imati na svom stolu što dulje. I dok jabuke i kruške mogu malo i stajati u našim smočnicama, osjetljivije voće poput šljiva, grožđa i bobica treba znati pripremiti za stajanje, a ukuhavanje sa šećerom jedan je od najuobičajenijih načina. 

Teško je reći tko ga je otkrio jer su već stari Rimljani pripremali malum, slatko od jabuka. Jedan od prvih recepata za marmeladu od gorkih naranči zapisala je 1680. kuharica Elizabeth Rainbow u svojoj knjizi recepata. Ali i ako nemate recept na dohvat ruke, malo kome treba još objašnjavati kako se pripremaju maremelade, pekmezi ili džemovi. Jedine se razlike tiču toga koliko tko kuha i koristi li pritom samo šećer ili si pomogne i želinom koji osjetno skrati postupak kuhanja. 

Kuharice koje žele da sve bude još zdravije zamijene šećer stevijom ili se oslone samo na šećer koji voće prirodno sadrži. Bez šećera se može napraviti ukusan pekmez od šljiva, kupina, grožđa ili jabuka, a sok od jabuka može se koristiti i kao prirodan zaslađivač pri kuhanju pekmeza od nekog drugog, manje slatkog voća.  

A kad ste jednom odlučili kako zasladiti svoje “slatke rezerve”, razmislite i o tome želite li ili ne komadiće voća u njima. Ako ćete marmelade najčešće koristiti za kolače, bolje je da su posve glatke pa ćete ih propasitrati i tako se riješiti neželjenih kožica i vlakana. Oni pak koji vole komadiće voća shvatit će da im takvi džemovi mogu zamijeniti voće u kolaču ili u omiljenim knedlama. 

No još je jedan pekmez nekad bio jako popularan u našim krajevima, a posljednjih se godina gotovo zaboravilo na njega. Riječ je o pekmezu od šipka, biljke koja obiluje C-vitaminom i dugo je bila jedan od najvažnijih izvora tog važnog vitamina na kontinentu. A slatki se prilozi mogu pripremiti i od naranči, smokava i limuna. Narodi mediteranskog kulturnog kruga podjednako uživaju u tom voću u svježem i konzerviranom obliku. U sjevernim pak krajevima Europe, po Skandinavskim zemljama, osim od bobica koje rastu i u našim šumama, vole slatki prilog od brusnica koje dodaju i slatkim i  slanim zalogajima. 

Biskvitni kolač Victoria s džemom

Sastojci: 200 g šećera,  200 g maslaca, 4 jaja, 200 g brašna, 1 žličica praška za pecivo, 2 žlice mlijeka Za kremu: 100 g maslaca, 140 g šećera u prahu, vrećica vanilin šećera, 340 g džema od jagoda

Priprema: Zagrijte pećnicu na 180 Celzijevih stupnjeva. Premažite maslacem dva kalupa za tortu ili ih obložite papirom za pečenje.  U velikoj zdjeli miješajte sve sastojke za biskvit. Najprije pjenasto izmiješajte šećer, jaja i maslac, pa dodajte prosijano brašno, prašak za pecivo i mlijeko. Dobivenu smjesu rasporedite u dva kalupa za pečenje torti, poravnajte površinu lopaticom i pecite u zagrijanoj pećnici oko 20 minuta, dok tijesto poprimi zlatno-smeđu boju. Kad je pečeno, izvadite i ohladite. Za kremu miješajte maslac dok postane posve gladak pa mu dodajte šećer u prahu i vaniliju. Kad ste dobro izmiješali nanesite na biskvit koji će biti na vrhu torte i jednolično premažite. Drugi biskvit, premažite džemom od jagoda i poklopite biskvitom s bijelom kremom. Posipajte šećerom u prahu.

Pekmez od šipka 

Sastojci: 3 kg šipka, 1 kg šećera, 1 l vode

Priprema: Svježe ubrane bobice šipka operite i raširite na krpi da se osuše. Odstranite crne dijelove i stavite ih u posudu za kuhanje. Nalijte preko šipka toliko vode da ga prekrije i kuhajte dok posve omekša. Dok je još topao, propasirajte ga jer lakše prolazi kroz rešetku. Prema potrebi, dolijte malo vode u kojoj se kuhao da bi lakše prolazio kroz pasirku. Dobivenu smjesu propasirajte dva puta kako biste bili sigurni da ste odstranili sve dlačice koje šipak ima u unutrašnjosti. Koliko ima pasiranog šipka, toliko se izvaže šećera, prelije istom tom količinom vode i stavi da prokuha u drugoj posudi. Zatim se obje tekućine spoje i nastave kuhati dok se zgusnu, oko jedan sat. Marmelada se ohladi, stavi u čiste i u pećnici sterilizirane staklenke, zaveže celofanom i stavi na suho i hladno mjesto do upotrebe. 

Tart s borovnicama i kremom od limuna

Sastojci: 1 šalica šećera, 1/2 šalice soka svježeg limuna, 6 žlica nesoljena maslaca,1 žlica naribane limunove korice, 4 jaja, 1 paket prhkog tijesta, prstohvat soli, 300 g svježih borovnica,  1/4 šalica slatkog vrhnja 

Priprema: Prhko tijesto razvaljajte i obložite njime kalup za pite koji ste prethodno namastili ili obložili papirom za pečenje. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 Celzijevih stupnjeva oko 20 minuta. Pečeno, izvadite i premažite tijesto bjelanjkom umućenim sa žlicom vode i pustite da se ohladi. Izmiješajte jaja, šećer, limunov sok, vrhnje, limunovu koricu i sol.  Borovnice operite pod mlazom tekuće vode, osušite i dodajte smjesi jaja i vrhnja. Ulijte smjesu na ohlađeno pečeno tijesto, zagladite površinu i vratite u pećnicu na 20 – 25 minuta. Gotova krema od limuna ne smije biti sasvim čvrsta nego se lagano tresti poput želatine. Izvadite iz kalupa, ohladite i poslužite. Ukrasite s nekoliko žlica kreme od limuna i listićima svježe mente. 

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake subote besplatno ekskluzivno uz 24sata!