Čestice plastike mikroskopske veličine mogle bi ući u prehrambeni lanac na dosad nepoznat način. Vrsta sitnih slatkovodnih rakova u stanju je razgraditi mikroplastiku na najsitnije čestice u samo nekoliko dana
Sitni račići u manje od četiri dana razgrađuju mikroplastiku
Dosad se vjerovalo da se raspad plastike u morima odvija uglavnom sporim procesima - djelovanjem valova ili propadanjem tijekom dugotrajnog izlaganja suncu.
POGLEDAJTE VIDEO: Alarm na Jadranu? Znanstvenici u probavi srdela pronašli čestice mikroplastike
Pokretanje videa...
![Zagađenje mikroplastikom](https://img.24sata.hr/Qk3O5iXBuC5jX9Aea9YGEoHNgYA=/880x587/smart/media/images/2019-46/gettyimages-1174397071_xMbvLeX.jpg)
No znanstvenici s irskog Sveučilišta Cork (UCC) otkrili su da su sitni amfipodi rakovi, koji žive u slatkovodnim ekosustavima u stanju vrlo brzo razgraditi mikroplastiku - komadiće manje od 5 mm za manje od 100 sati, dok se oni ne pretvore u nanoplastiku, čestice manje od jednog mikrometra.
'Otkrili smo da su slatkovodni amfipodi račići 'Gammarus duebeni' za manje od četiri dana u stanju usitniti mikroplastiku u različite oblike i veličine, uključujući i čestice nanoplastike', rekla je voditeljica studije, dr. Alicia Mateos-Cardenas s UCC-a.
'I premda ova vrsta rakova živi u irskim potocima, oni pripadaju većoj životinjskoj skupini beskralježnjaka koje u cijelom svijetu nalazimo u slatkovodnim ekosustavima i u oceanima. Naše otkriće je vrlo značajno za razumijevanje 'sudbine' mikroplastike u okolišu', rekla je dr. Mateos-Cardenas.
Pojašnjava da slatkovodni beskralježnjaci usitnjavaju mikroplastiku u sklopu uobičajenog probavnog procesa, no upozorava da ova spoznaja nije nužno dobra vijest kada je riječ o plastičnom otpadu koji onečišćuje oceane i vodene putove.
Alarmantno otkriće
Irski znanstvenici otkriće smatraju 'alarmantnim'.
Pojašnjavaju da, premda je otprije poznato da mikroplastika redovito ostaje u probavnom sustavu morskih ptica i riba, najnovije otkriće ukazuje na to da bi manje čestice nanoplastike mogle prodrijeti i dalje - u stanice i tkiva te bi bilo puno teže predvidjeti posljedice njihova taloženja ondje.
'Spoznaja da sitni račići u tako kratkom vremenu uspijevaju 'proizvesti' golemu količinu nanoplastike posebno zabrinjava nas znanstvenike', istaknuli su autori studije.
'Ova vrsta beskralježnjaka vrlo je značajna za ekosustave jer je hrana pticama i ribama. Posljedično, takvi sićušni, oku nevidljivi djelići nanoplastike mogu ući u prehrambene lance. Saznanja iz ove studije pomoći će nam da shvatimo ulogu životinja u razgradnji plastike u našim vodama, no bez sumnje je potrebno hitno provesti dodatna istraživanja kako bismo otkrili potpuni utjecaj tih čestica na okoliš.', upozorila je dr. Mateos-Cardenas.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Scientific Reports.