Mišjom groznicom se može zaraziti udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja, unosom virusa u usta prljavim rukama ili kroz hranu i piće
PAZITE U PRIRODI
Pojavila se vrlo opasna mišja groznica: Evo kako se zaštititi
Nakon što je u Gorskom kotaru zabilježeno je 20-ak slučajeva mišje groznice mnogi građani su zabrinuti jer je sezona odlazaka na izlete u prirodu tek počela, a sutra je još i Praznik rada pa su mnogi već isplanirali roštiljanje u prirodi. Oboljelih je bilo i u okolici Karlovca, Zagreba, u Zagrebačkoj te Brodsko-posavskoj županiji.
POGLEDAJTE VIDEO o mišjoj groznici:
Pokretanje videa...
01:34
Radi se zapravo o hemoragijskoj groznici, što je stručan naziv za ovu bolest. Zaraziti se možete udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja ili slučajnim unosom virusa kroz usta u usta kroz prljave ruke ili hranu i piće koje je došlo u doticaj sa zaraženim mišjim izmetom ili mokraćom. Na primjer, ostavite li hranu na travi na koju je zaraženi miš mokrio, lako se možete zaraziti.
Zaraza se ne prenosi među ljudima.
Simptomi bolesti
- Bolest se najčešće javlja 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može iznositi i do 8 tjedana); sa naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, bolovima u trbuhu i leđima, zamućenim vidom, ponekad s crvenilom lica i konjuktiva te osipom. Kasniji simptomi bolesti mogu se manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i padom tlaka, pojavom krvarenja i razvitkom šoka - kažu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
Kako se zaštititi od mišje groznice?
Na internetskoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije te na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar objašnjavaju kako se zaštititi. Podijelili su nekoliko savjeta za izletnike, ljude koji zbog posla ili drugih razloga dulje borave u prirodi te vlasnike kuća i vikendica:
- Ne sjedite i ležite izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Za vrijeme boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Prije konzumacije jela i pića, te uzimanja cigarete potrebno je dobro oprati ruke toplom vodom i sapunom ili ruke tretirati dezinficijensom na bazi alkohola.
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi operite obilnom vodom.
Pripazite i u zatvorenim prostorijama:
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama (vikendicama, garažama, ostavama, podrumu, tavanu i dr.)!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
- Redovito provodite deratizaciju!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevine glodavaca) da se digne u zrak koji onda udišete, te ćete se na taj način zaraziti. Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta kaogumene rukavice. Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (kako bi se izbjeglo dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens - pojašnjavaju u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.
Uzročnik bolesti i životinje koje ga prenose
- Uzročnik ove bolesti je virus iz skupine (rod) Hanta-virusa, rasprostranjenih u nekoliko svojih varijeteta (vrsta, serotipova) u raznim dijelovima svijeta, u Europi od Skandinavije do njenog juga. Virus prirodno kruži i održava se među malim šumskim glodavcima. Kod nas su to najviše riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis) - objasnili su u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.
- Ta infekcija za njih nije pogubna, no čini ih izlučivačima virusa u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet, svijet tzv. prirodnog žarišta, mogu se u određenim okolnostima srećom u pravilu rijetko zaraziti i razboljeti ljudi. Radi se o bolesti s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, koji puta krvarenjima (hemoragija), te drugim smetnjama, koji puta veoma teškoj, uz potrebu bolničkog liječenja. Bolest je kod nas stalno prisutna različitom učestalošću od godine do godine - dodali su.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
