Signali da probava ne radi kako treba i hrana koja može pomoći

No zdravlje crijeva poljuljano je zapadnjačkim stilom života. Znanstvenici su dokazali kako su naši preci prije 200 ili 300 godina imali posve drugačiju crijevnu mikrofloru od modernog čovjeka. Na to utječe životni i prehrambeni stil.

NAJZDRAVIJE VARIJANTE Kozje mlijeko čuva crijeva, a za imunitet je odlično magareće

- Čovjek ima na sebi 10 puta veću količinu bakterija i gljivica nego što ima vlastitih stanica. No kako se prehrana svodi na meso i tjesteninu te prerađene namirnice, dobre bakterije u crijevima su se prorijedile i današnji mikroflora se bitno razlikuje od one naših predaka. Crijevo je najveći imunološki organ u našem tijelu i svaki dan je u kontaktu s nizom bakterija, virusa, sastojaka hrane koji komuniciraju s našim imunološkim sustavom i modeliraju ga, odnosno djeluju na njega. Istraživanja dovode u vezu promjenu mikroflore i pojavu bolesti poput alergija, autoimunih bolesti, bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa, pretilosti i dijabetesa. Dokazano da ljudi s takvim stanjima imaju promijenjenu mikrofloru u odnosu na zdravu populaciju - pojasnila je gastroenterologinja dr.sc. Iva Hojsak, dr.med. iz Referentnog centra za dječju gastroenterologiju i prehranu u Klinici za dječje bolesti Zagreb.

Istaknula je kako poremećeni balans u crijevnoj mikroflori mogu vratiti probiotici koje ljudi unose hranom, a može ih se kupiti i u ljekarnama kao gotove pripravke.

- Probiotici su živi mikroorganizmi koji ako se primijene u adekvatnoj dozi imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina. Riječ je, dakle, o kulturama mikroorganizama poput bakterija i gljivica. Probiotike općenito možemo naći u fermentiranim mliječni proizvodima te fermentiranom povrću. Izuzetno je važno unositi hranu koja ima puno ostataka vlakana poput svježeg voća i povrća. To modelira crijevnu mikrofloru jer vlakna služe kao hrana dobrim bakterijama crijevne mikroflore. Probiotik je zadnja instanca u oblikovanju crijevne mikroflore. Stoga je puno važnije od najranije dobi djeteta, već od uvođenja dohrane od četvrtog ili šestog mjeseca pa do 12. mjeseca razvijati zdrave navike. Preporučljivo je jesti veće količine voća i povrća, složenih ugljikohidrata koji se nalaze baš u tim namirnicama, cjelovite žitarice, ali i fermentirane proizvode kao što su kiselo zelje, ukiseljeno povrće te jogurt, kiselo mlijeko, svježi sir, nabraja dr. Hojsak pojašnjavajući kako se poseban problem javlja kod uzimanja antibiotika budući da će on u crijevima uništiti i dobre i loše bakterije te poremetiti ravnotežu.

Kako bi se to izbjeglo, preporučljivo je uzimati probiotik s antibiotikom. Vrlo su važni i prebiotici koji poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u debelom crijevu. Oni pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni sustav i povećavaju bioraspoloživost minerala poput kalcija i magnezija. Prebiotika najviše ima u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane.

Također, nije svejedno koji probiotik uzimate jer postoji više vrsta i sojeva, pa čak i kombinacija koje mogu imati različit utjecaj. Upravo se tim problemom bavila u znanstvenim studijama koje je provodila u Hrvatskoj.

- Mi smo radili nekoliko studija na hrvatskoj populaciji, od toga su bile dvije u bolnici. U prvoj studiji smo ispitivali učinak LGG soja, a u drugoj BB12 soja na spriječavanje nastanka crijevnih i respiratornih infekcija u bolnicama. Naime, bolnice imaju visoki rizik za intrahospitalne infekcije. Na uzorku od 740 ispitanika dokazali smo da je LGG učinkovit, dok BB12 nije učinkovit u prevenciji crijevnih i dišnih infekcija. Dodatno, sa ista dva soja smo proveli istraživanje u dječjim vrtićima na 280 ispitanika po studiji. Oba soja su zdrava djeca uzimala tijekom zimskih mjeseci kako bismo vidjeli hoće li se smanjiti rizik od respiratornih infekcija. Naime, vrtićka populacija ima tri do pet puta veći rizik od takvih infekata u odnosu na djecu koja ostaju kod kuće. Ustanovili smo da su djeca koja su uzimala LGG imala manji broj infekcija gornjih dišnih puteva u odnosu na mališane kojima smo dali placebo - pojašnjava.

U tom smislu najviše znanstvenih dokaza ima u primjeni probiotika za liječenje akutnog virusnog proljeva i tu su se pokazali učinkovitima Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces (S) boulardi. Probiotički soj Lactobacillus (L) reuteri pokazao se učinkovitim u liječenju dojenačkih grčeva.

SUHE ŠLJIVE, RIŽA... 15 namirnica koje će pomoći da vam crijeva stalno dobro rade

- Znanstveni dokazi pokazuju da nemaju svi probiotici jednaku učinkovitost u svakoj pojedinačnoj indikaciji, stoga preporučiti treba samo one probiotske sojeve za koje znamo da su stvarno učinkoviti u prevenciji ili liječenju neke bolesti. No probiotici koji se kupuju u ljekarnama nisu u kategoriji lijeka nego dodatka prehrani. To znači da ne moraju proći strogu legislativu kao lijekovi i to nesavjesni proizvođači iskorištavaju. Tako, primjerice, tvrde da proizvod sadrži određenu kulturu, bakteriju ili gljivicu, a pregled u nezavisnim laboratorijima pokazao je da navedenog soja nema ni u tragovima te da ljudi doslovno daju novac ni za što. Na žalost, prema znanstvenim istraživanjima gotovo 80 posto pripravaka nije sadržavalo probiotski soj ili ga je sadržavalo u premaloj količini. Ozbiljne tvrtke ulažu velik novac u zaštitu i način čuvanja pripravka, dok drugi ulažu samo u reklamu, oštra je dr. Hojsak koja stoga savjetuje ljudima da se kod odluke o kupnji takvih preparata i uzimanju probiotika ipak prije savjetuju sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
 

LGG i boluardi bolji za vodeni proljev

Važno je znati da su probiotici (LGG i S. boulardii) učinkovitiji u vodenomu (virusnom) proljevu te da im je učinkovitost izraženija u skraćenju trajanja proljeva, a ne u broju ili volumenu stolica. Osim toga, trebaju se primijeniti kao dodatak rehidraciji, koja ostaje najvažniji oblik liječenja, a treba ih primijeniti u odgovarajućoj dozi čim prije, poželjnije tijekom prva dva dana trajanja proljeva, istaknula je dr. Hojsak.

Probiotike treba uzeti prije antibiotika

Kod primjene antibiotika važno je naglasiti da probiotike treba preporučiti rano, već pri početku antibiotičke terapije. Nije poželjno čekati pojavu proljeva, jer je u tom slučaju učinkovitost znatno manja, kazala je dr. Hojsak

Poremećaj ravnoteže u crijevnoj mikroflori možete prepoznati po ovim simptomima:
1. Zatvor
2. Plinovi
3. Proljev
4. Loš zadah
5. Nadutost i grčevi
6. Razvoj intolerancije na hranu

ŽIVITE ZDRAVIJE I DULJE Slijedite ove savjete i smanjite rizik od raka debelog crijeva

PRIRODNI PROBIOTICI

Kiseli kupus

Kiseli kupus bi trebalo jesti često jer je prepun vitamina C, B i K, i probiotika (neki od njih su Leukonostok, Pediococcus, i Lactobacillus). Kod kupnje bolji odabir su nepasterizirani proizvodi jer pasterizacija uništava bakterije pa je učinak na zdravlje manji.

Kiseli krastavci

Idealan izbor su krastavci koji su fermentirali bez octa, u rasolu. Oni balansiraju probavu te ubrzavaju stvaranje dobrih bakterija, a bogat su izvor minerala poput željeza, kalija, natrija i fosfora. Sadrže i vitamine poput vitamina C, A, B-6, B-12, riboflavin, niacin, i tiamin.

Fermentirana soja

Namirnice pripremljene od fermentirane soje odličan su izvor zdravih sastojaka za probavu - miso, soja sos, tofu. Poželjno je što manje kuhanja, kako bi opstale dobre bakterije.

Kefir

Kefir je bolji izbor od jogurta jer sadrži desetak vrsta bakterija.

Zelene masline

Sadrže bakterije mliječne kiseline, a bogate su vitaminom E i antioksidansima.