Kada pronađu žrtvu, krpelji najprije hodaju po tijelu satima u potrazi za savršenim mjestom, a tada se dobro učvrste rilom - to traje 10-ak minuta. Krpelji u slini imaju tvar koja djeluje kao anestetik
Sezona krpelja: Pazite kako ih vadite i ima li simptoma zaraze
Zanima vas ova tema? Pročitajte i ovo: Opraštanje je put do mirnijeg života sa sobom i drugima
Nakon boravka u prirodi dobro pregledajte sebe i djecu. Posebnu pažnju obratite na dijelove tijela na kojima je koža nježnija - iza uha, na zatiljku, vratu, u preponama, na dojkama i oko njih, ispod pazuha, u pupku, na pregibima koljena... Kada su djeca u pitanju, nemojte im zaboraviti pregledati i glavu jer se i tamo znaju naći, posebno kod manje djece.
Ukoliko pronađete krpelja, svakako ga odmah izvadite. Naime, mogućnost zaraze je manja što se krpelj (ako je zaražen) prije izvadi iz kože.
POGLEDAJTE VIDEO Kako se zaštititi od krpelja:
Pokretanje videa...
Kako pravilno izvaditi krpelja?
Važno je krpelja što prije izvaditi iz kože jer je tako rizik od infekcije manji. Osim toga, lakše ga je ukloniti u prvih nekoliko sati nakon što se pričvrstio za žrtvu. Prije vađenja, svakako operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom. Krpelja hvatajte što bliže glavi i polako ga izvucite iz kože. Na kraju mjesto uboda prebrišite antiseptikom.
- Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza - napominju u HZJZ-u (Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo)
Krpelji su svojom građom prilagođeni tome da se dobro uhvate za čovjeka. Kada pronađu žrtvu, najprije hodaju po tijelu satima u potrazi za savršenim mjestom, a tada se tamo dobro učvrste rilom. Sama procedura probadanja kože traje desetak minuta, a žrtva to ne osjeća jer krpelji u svojoj slini imaju tvar koja djeluje poput anestetika.
Vlažna klima i bujno raslinje im pogoduju
Nisko raslinje i visoka trava su mjesta gdje se krpelji često nalaze pa pazite da u prirodi hodate utabanim stazama i pokušajte djecu odvratiti od provlačenja kroz grmlje i gusto raslinje. Tijekom hodanja po prirodi nosite duge nogavice uvučene u čarape i duge rukave. Odjeća neka bude od glatkih materijala jer se, primjerice, na materijale poput vune i flanela krpelji lakše uhvate.
Koristite repelente - nanesite ih na gole dijelove tijela. Također, imate li kuću sa dvorištem, svakako kosite travu često i redovito orezujte grmlje.
- Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu - pojasnili su HZJZ-u.
Kažu kako su bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis.
Lyme borelioza (Lajmska bolest)
Simptomi su: umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, povećani limfni čvorovi, karakterističan osip na koži (erythema migrans).
- U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno (i do nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku - kažu u HZJZ-u
- Lajmska se bolest liječi antibioticima, što je izuzetno važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće kasne posljedice – artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis ili neuritis (upala živaca) - dodali su.
Krpeljni meningoencefalitis
- To je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Premda infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica - pojasnili su u HZJZ-u.
- Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti). Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa - dodali su.
'Neki krpelji mogu biti zaraženi virusom, neki bakterijom'
O bolestima koje prenose krpelji i cijepljenju protiv krpeljnog meningoencefalitisa govori i pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević u videu objavljenom na stranici LittleDot na kojoj više od 70 hrvatskih pedijatara, među njima i profesor Jovančević, savjetuju roditelje o sigurnom i zdravom odrastanju njihove djece.
Profesor kaže kako neki krpelji mogu biti zaraženi virusom, a neki i bakterijom.
Poslušajte njegove savjete:
Kada sa djetetom otići liječniku?
Profesorova kolegica prim. mr. sc. Giovana Armano, dr. med. je na LittleDot pojasnila na što pripaziti kada pronađete krpelja na djetetu.
- Treba izvaditi krpelja u cijelosti i dezinficirati područje na kojem je bio. Poslije toga treba pratiti dijete, osobito mjesto uboda: ako se na mjestu javi crvenilo koje se širi, valja odmah otići pedijatru ili infektologu. Također valja paziti na to pokazuje li dijete nakon nekog vremena znakove neurološke bolesti (glavobolja, mučnina, povraćanje i drugo) pa otići pedijatru ili infektologu i reći da je prije određenog vremena dijete imalo krpelja - objasnila je.
- Ako se dijete igra i boravi u prirodi u krajevima gdje postoji opasnost od uboda zaraženih krpelja (podsljemenska zona, npr.), bilo bi dobro da se cijepi. Sredstva protiv uboda insekata često nisu dostatna da zaštite dijete, a i mnoga nisu preporučljiva za stavljanje na dječju kožu, pa je cjepivo protiv krpelja najučinkovitije - dodala je.
Zanima vas ova tema? Pročitajte i ovo: Đikić: Drugi val je realnost, ali sada imamo veliku prednost
POGLEDAJTE VIDEO s Ivanom Đikićem: #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...