Erotska želja nema poredak i posebnu hijerarhiju. Ponekad poželite ljude kojima nije mjesto u vašoj svakodnevici ili čak pojedince koje ste tek upoznali, bez ikakvog opravdanog razloga
Seksolozi je ne mogu dokučiti, a čini se da je posve van kontrole: Zašto žudimo za nepoznatim?
Seksualna želja, poznata i kao erotska želja, jedan je od najzanimljivijih koncepata na polju seksologije, znanosti koja se bavi proučavanjem spolova i svega što je s njima povezano. Erotska želja je pojam koji je zapravo teško definirati, opisati i izmjeriti, kažu stručnjaci, što ga u isto vrijeme čini jednim od najintrigantnijih, najintenzivnijih i najljepših u životu svakog pojedinca.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Erotska želja povezana je s našom intimnošću, to se događa u dubini naših duša i nitko ne može upravljati time. U svijetu erotskih želja nema ograničenja ni pravila što ovaj koncept čini jednim od najčišćih i najljepših demonstracija ljudske slobode, smatraju seksolozi. Mnogi od njih istražuju taj pojam i pokušavaju ga ukalupiti u neke nama poznate okvire, ali nije lako.
Psihologija povezuje seksualnu želju s tri glavne razine fokusa - emocijama, mislima i ponašanjem, jer je toliko složena da ju je nemoguće svrstati u samo jednu kategoriju.
Želja nije isključivo emocija, kažu psiholozi. Razlog tome je to što se emocionalno stanje može mijenjati kroz kognitivno restrukturiranje i promjenu ponašanja. Ali to nije slučaj s erotskom željom jer ima nepromjenjiv karakter koji sprečava da je se označi kao emociju.
Seksualna terapeutkinja Helen Singer Kaplan dala je vrlo važan doprinos proučavanju ove tematike. Doktorirala je psihologiju i uvela koncept erotske želje u poznati 'Masters i Johnsonov model ljudskog spolnog odgovora'. Njihov je model obuhvaćao četiri faze: uzbuđenje, plato, orgazam, rješavanje. Međutim, Helen ih je izmijenila u želju, uzbuđenje, orgazam, rješavanje.
Stephen B. Levine, jedan je od najpriznatijih istraživača na polju želja, erotsku želju je definirao kao tri komponente: impuls, čežnju i motiv. Međutim, jedan od po stručnjacima najboljih spisa o želji došao je od liječnika Johna Bancrofta koji je govorio o njoj kao nečemu iskustvenom. Utvrdio je tri dimenzije želje: kognitivnu, afektivnu i neurofiziološku.
Danas mnogi autori istražuju i pišu o erotskoj želji, no ne postoji univerzalna ili službena definicija tog koncepta. Ipak, neke od glavnih karakteristika moguće je opisati:
- Želju je nemoguće kontrolirati, ali ono što možete kontrolirati je vaše ponašanje. Na primjer, možda osjećate želju za nečim ili nekime, ali ne morate nužno krenuti za tim.
- Ne možete odabrati što želite ili koliko nečega ili nekoga želite. Da imate kontrolu nad time vjerojatno biste to na neki način promijenili.
- Erotska želja nema poredak i posebnu hijerarhiju. Ponekad poželite ljude kojima nije mjesto u vašoj svakodnevici ili čak pojedince koje ste tek upoznali, bez ikakvog vidljivog razloga i čak u većoj mjeri od nekoga koga već dugo poznajete.
- Nedosljedan je još jedan aspekt ove tematike. Jeste li ikad poželjeli nekoga tko vam se čak ni ne sviđa? To je jedna od nedosljednosti želje koja se može preliti na mnoga područja vašeg života. Možete poželjeti ljude različitih ideja, religija, stilova života, pa čak i one koji su potpuno nespojivi s vama.
- Promiskuitet je glavna karakteristika želje, kažu psiholozi. U vašem vlastitom svijetu ta želja se može odnositi na sve i svašta i time nitko ne može upravljati. Promiskuitet nadilazi društvene konvencije, stereotipe, predrasude, standarde ljepote..., prenosi exploringyourmind.com.