Prilikom izvlačenja krpelja dezinficirajte pincetu i operite ruke, krpelja pincetom uhvatite pazeći na glavu, što bliže prema koži i lagano povucite prema gore
PRENOSE BOLESTI
Savjeti liječnika: Krpelja nikad ne mažite uljem ili kremom
Proljeće i rano ljeto te početak jeseni sezone su kad se u prirodi učestalo pojavljuju krpelji. Riječ je o sitnim životinjama koje se hrane krvlju te žive kao nametnici na šumskim pticama i sisavcima, a mogu prijeći i na čovjeka te mu ubodom prenijeti opasne bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO: Savjeti za uklanjanje krpelja
Pokretanje videa...
01:49
- Pojavljivanje bolesti koje prenose krpelji, Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, ovisno je o prirodnom staništu prenosioca krpelja, sa pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo na nekim endemičnim područjima. Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Prema tome boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima - upozorava dr.med. Iva Pem Novosel, spec. epidemiologije i voditeljica Odjela za zoonoze, emergentne i reemergentne bolesti te crijevne zarazne bolesti Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
- Lajmska borelioza se pojavljuje na širem području Hrvatske, pa i u primorskom dijelu i na jugu i ona je od prije bila široko rasprostranjena, ali na području Gorskog kotara ranije nismo imali veći broj zaraza srednjoeuropskim krpeljnim meningoencefalitisom koji je tradicionalno žarišno vezan uz područje sjeveroistoka i sjeverozapada Hrvatske - ističe dr.med. Dobrica Rončević, voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Kazao je kako je u Primorsko goranskoj županiji bilo povremenih slučajeva zaraze krpeljnim meningoencefalitisom, no unazad desetak godina iz slovenskih žarišta je na divljači zaraženi krpelj stigao i u tu županiju.
- Imali smo sporadične slučajeve, 2019. je bilo desetak slučajeva povezanih sa konzumacijom zaraženog sirovog kozjeg mlijeka, a evo ove godine već imamo četiri slučaja zaraze od kojih su dva završila smrtnim ishodom - upozorava dr. Rončević.
Dr. Pem Novosel kaže kako je, prema podacima HZJZ-a, tijekom 2020. u Hrvatskoj 441 čovjek obolio od Lajmske borelioze, godinu poslije bilo je 168 oboljelih, a u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili su 42 oboljela od Lajmske borelioze. Kad je pak riječ o krpeljnom meningoencefalitisu, 2020. je bilo 15 oboljelih, a lani ih je bilo četiri.
- Još 2009.godine evidentirali smo manju epidemiju oboljelih na području Gorskog Kotara. Budući da smo suočeni sa situacijom klimatskih promjena u smislu globalnog zatopljenja, koje se očituje i u našoj zemlji, dolazi do širenja prirodnih žarišta pojedinih bolesti među kojima su i bolesti koje prenose krpelji, kao i ostale vektorske bolesti - kazala je dr. Pem Novosel.
- U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave učestalo u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja - objasnila je dr. Pem Novosel dodajući da je uzročnik Lajmske bolesti bakterija, a na mjestu uboda na koži karakteristična je pojava crvenila ovalnog ili prstenastog oblika koje se širi, sa bljedilom u sredini.
- Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim posljedicama kao što su upala zglobova, upala srčanog mišića, meningitis i upala živaca. Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti najveći broj oboljelih od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju, Međimurju, Koprivničko-križevačkoj, a zatim u gradu Zagrebu i okolici Zagreba - kazala je dr. Pem Novosel navodeći kako je manje učestala bolest krpeljni meningoencefalitis.
- To je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Ima dvije faze. U prvoj fazi koja traje tjedan dana očituje se nespecifično povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, klonulošću, bolovima u mišićima, a kod manjeg broja oboljelih se razvije druga faza s ponovnim porastom temperature i znakovima zahvaćenosti moždanih ovojnica kao što su jaka glavobolja, kočenje vrata, mučnina i povraćanje, a može doći i do upale mozga s poremećajem svijesti - opisala je simptome dr. Pem Novosel navodeći da je to po učestalosti druga bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj, a svake godine se zarazi oko 25 ljudi.
Preporučene osobne mjere zaštite od krpelja su:
1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj se teže uočava) i materijale s poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše uhvate.
2. U prirodi hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
3. Primijenite sredstva koja odbijaju krpelje u skladu s uputama proizvođača na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.
4. Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina i nekoliko sati traži pogodno mjesto za ubod. Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom. iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak… Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja sa glavom odnosno gornjim dijelom tijela. Ako uočite krpelja što prije ga uklonite s kože.
5. Otuširajte se po povratku iz prirode.
Kako ukloniti krpelja
1. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen, a i lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
2. Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i pincetom uhvatite krpelja što bliže glavi, uz kožu. Laganim povlačenjem izvucite ga iz kože.
3. Nemojte krpelja premazivati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni drugim sredstvima, kao ni paliti plamenom. Također, ne povlačite ga naglo i ne pritišćite ga jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta u tkivo na mjestu uboda, a time i uzročnika bolesti.
Simptomi lajmske bolesti
umor
zimica
vrućica
glavobolja
bolovi u mišićima i zglobovima
povećani limfni čvorovi
karakterističan osip na koži (erythema migrans)
U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno (i do nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku. Lajmska se bolest liječi antibioticima
Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa
vrućica
opća slabost
klonulost
bolovi u mišićima
drugi nespecifični simptomi
Kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima sve do poremećaja svijesti.
Cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa
Cijepljenje se provodi trima dozama kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.
- Cijepljenje protiv KME se preporučuje ljudima koji pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima - kazala je dr. Pem Novosel savjetujući da se o cjepivu konzultirate s epidemiologom u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
