Forum za slobodu odgoja napravio je publikaciju 'Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini' - sa smjernicama za roditelje i učitelje, u cilju zaštite najranjivijih skupina, djece i mladih osoba
NE IZLAŽITE IH PREVIŠE VIJESTIMA
Savjeti kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini: 'Dajte im vremena da se izraze'
Forum za slobodu odgoja dao je prijedlog kako u ovim trenucima - dok gledamo što se događa na europskom kontinentu - misliti na one najranjivije među nama, na djecu i mlade. Ekrani i društvene mreže su preplavljeni scenama koje se čine skoro pa nevjerojatnima za 21. stoljeće, stoga trebamo obratiti pozornost kako ih objasniti našoj djeci.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
- Nakon više od dvije godine suočavanja s epidemijom i s njom povezanih posljedica, pred roditelje, učitelje, nastavnike i profesore, pred sve odrasle, postavlja se još jedan teži zadatak, podržati djecu i mlade i u ovoj teškoj situaciji. Iako bismo voljeli da se temeljni uzrok ove situacije nikad nije dogodio, moramo si priznati da je rat došao u naše susjedstvo. Hrvatsko društvo još uvijek ima veoma svježa sjećanja na rat i ratna stradanja Domovinskog rata, no ratne aktivnosti ovakvih razmjera zadaju dodatnu razinu brige, prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodna emocionalna stanja. Forum za slobodu odgoja pripremio je kratku publikaciju namijenjenu odraslima, roditeljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima, sa smjernicama za potporu i podršku djeci i mladima u ovim teškim trenucima - objavljeno je na stranici Foruma za slobodu odgoja.
Svakodnevna izloženost vijestima i informacijama posebno je delikatna za mlade i djecu, što im može ostavljati dojam opasnosti i ugroze, stoga prije nego se okrenu ka djeci, odrasli trebaju upoznati što više činjenica i podataka o situaciji koja se odvija kako bi mogli što kvalitetnije pomoći djeci jer njima je prijeko potreban osjećaj zaštite i sigurnosti.
Prema navodima publikacije 'Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini', potrebno je stvoriti podržavajuće okruženje u obitelji, razredu i školi, ono u kojem djeca i mladi mogu izraziti svoje osjećaje. To treba učiniti bez prisiljavanja djece da osjećaje iznesu prije nego što osjete da su spremni za to. 'Bitno je poslati im poruku da na razini škole postoje osobe (stručna služba) s kojima mogu razgovarati ukoliko su zabrinuti ili se teško nose s vlastitim emocijama', piše u brošuri. Djeca iz različitih dobnih skupina na različite načine reagiraju na stresna iskustva pa će tako i reakcija odraslih ovisiti o dobi i određenim ponašanjima.
Forum donosi brošuru u kojoj je moguće pročitati i simptome i moguća ponašanja, odnosno reakcije na kriznu situaciju prema njihovoj dobi, kao i savjete odraslima što mogu učiniti po tom pitanju:
Dob 0 - 5 godina
U ovoj dobi djeca nisu u stanju racionalizirati što se događa oko njih.
Moguća ponašanja koja se mogu javiti kod djece su anksioznost, povremeni tantrum, regresivno ponašanje, strah od odlaska na spavanje, noćne more.
Što vi možete napraviti? Izbjegavajte raspravu ili izlaganje djece vijestima. Koliko god je moguće, pričekajte dok djeca ne legnu u krevet da pogledate vijesti. Ako sumnjate da nešto znaju - na primjer, čujete ih kako govore o tome tijekom igre - možete ih pitati o tome i vidjeti je li to nešto što treba dodatno raspraviti. Važno je da vaša poruka cijelo vrijeme bude da ste vi kao obitelj sigurni. Koristite konkretne pojmove i poznate reference koje će vaše dijete razumjeti i pokušajte ne objašnjavati previše. Sve pojednostavite.
Dob 6 - 12 godina
Djeca mogu donekle razumjeti i racionalizirati događaje. Često će pritom koristiti fantaziju kako bi se nosili sa stresnim događajem. Skloniji su osjećaju krivnje jer misle da su mogli spriječiti neke negativne događaje.
Moguća ponašanja koja se mogu javiti su problemi s koncentracijom i fokusiranjem, anksioznost, elementi hiperaktivnosti, mucanje, poremećaji u ishrani, glavobolja i trbobolja, agresivni ispadi, problemi sa spavanjem i noćne more te regresivno ponašanje.
Što možete učiniti? Ako djeca pokazuju znakove uznemirenosti ponašajući se tjeskobno ili pokazujući da nešto nije u redu, na primjer, nerado idu u školu, priđite im i pozovite ih na razgovor. Starija djeca slušaju o problemima vezanim za nasilje, kriminal i rat na društvenim mrežama, što nisu uvijek pouzdani izvori informacija. Pokušajte steći osjećaj što vaša djeca znaju prije nego što krenete s objašnjenjem, jer ih ne želite dodatno uznemiravati. Postavite im pitanja o tome što su čuli, gdje su to čuli, što znaju o tome, kao i što misle o tome. Objasnite im kontekst i ponudite perspektivu. Svojim životnim iskustvom, znanjem i mudrošću možete objasniti različite okolnosti oko određenih problema. Ovo je proces koji stvarima daje smisao i jasnoću i važno je da djeca mogu shvatiti i negativne i neugodne stvari. Kako bi razgovarali o snažnim emocijama koje ljudska patnja može izazvati, djeca se moraju naučiti distancirati od užasnih događaja, razumjeti temeljne uzroke i možda se uključiti u smislene načine da stvari poboljšaju.
Dob 13 -18 godina
Djeca i mladi razumiju što se događa i kakve bi posljedice mogle biti. U ovoj dobi već prolaze određene promjene u dobi adolescencije i zbog toga ih izvanredne i krizne situacije još više pogađaju.
Moguća ponašanja su samoozljeđivanje, anksioznost, nervoza i manjak koncentracije, povlačenje, psihosomatski poremećaji, korištenje opojnih sredstava.
Što možete napraviti? Pretpostavite da su informirani, ali nemojte pretpostaviti da je njihovo znanje iz provjerenih izvora. Tinejdžeri puno svojih informacija dobivaju iz internetskih izvora kao što su društvene mreže, što može biti zavaravajuće ili manjkavo. Ipak, važno je poštivati njihovo znanje i sposobnost samostalnog učenja jer je to proces koji želite potaknuti. I dalje ćete morati popuniti praznine, ponuditi malo povijesti i podijeliti ono što znate. Srednjoškolske godine mogu biti teške, jer tinejdžeri počinju odbijati ideje svojih roditelja. Potaknite ih da podupru svoje ideje izvorima, a ne samo da ponavljaju ono što su drugi rekli. Prihvatite njihove izvore, ali proširite njihove vidike. Naučite ih da preispituju ono što vide. Ponudite im nadu. Promjene raspoloženja obilježje su tinejdžerskih godina, a izloženost tužnim i depresivnim vijestima i ratu putem društvenih mreža može učiniti tinejdžere anksioznim i zabrinutim. Razgovarajte o smislenim načinima da date neki doprinos u ovoj krizi, to je način na koji povećavamo otpornost svih nas.
'Djecu ne treba pretjerano izlagati vijestima'
- Osobito treba izbjegavati da djeca gledaju vijesti i izvještaje koji mogu biti iznimno snažni i potresni bez prisutnosti roditelja ili odrasle osobe. S druge strane, djeca imaju pravo znati što se događa, no te vijesti moraju biti prilagođene i objašnjene na način koji je prikladan njihovoj dobi - istaknuto je u publikaciji.
Djecu treba osluškivati i razgovarati s njima. U odluci oko započinjanja i tijeka razgovora, treba se voditi svojom najboljom prosudbom, na temelju djetetove osobnosti, interesa za trenutne događaje i osobnog iskustva. Djeci i mladima treba poslati nedvosmislenu poruku da postoji prostor i vrijeme u kojem ćemo ih saslušati. Potrebno je usredotočeno slušati dijete i dopustiti mu da vodi razgovor.
Djecu treba pratiti zbog znakova straha i tjeskobe koje možda ne mogu izraziti riječima. U razgovoru s njima treba posvetiti posebnu pažnju svakom njihovom pitanju ili komentaru. Prema savjetima brošure, mlađu djecu se može potaknuti da pišu priče ili crtaju kako bi iskazali kako se osjećaju, a sa starijima razgovarajte, dajte im prostor za izražavanje mišljenja i postavljanje pitanja, pružajući im potrebne informacije i kontekst, ili zajedno potražite odgovor na pitanja iz vjerodostojnih izvora.
Nemojte olako odgovarati na njihovu zabrinutost i strahove
Dajte im prostora i vremena da izraze vlastite misli, obrazlože i opišu svoje osjećaje - što je za njih dobro, a što je loše. 'Zbog svega što se događa, što čuju i vide, djeca mogu osjećati strah, zbunjenost, zabrinutost ili čak ljutnju, posebno ako ih sve to podsjeća na nasilje ili traumu koju su doživjeli - piše u brošuri.
Razgovarajte o vijestima i izvorima informacija jer djeca vijestima pristupaju na drugačiji način od odraslih. Kada prate vijesti, onda je to obično kroz kratke video isječke na društvenim mrežama, čiji se autor često ne zna, a koji ne pružaju odgovor na sva pitanja, kao što je i kontekst potreban za razumijevanje vrlo često izostavljen.
- Stoga je potrebno s njima razgovarati o tome što su vidjeli, što je kontekst i koje su činjenice predstavljene, koji je izvor navedenog materijala, je li autor materijala poznat i vjerodostojan i kakvi se komentari nalaze uz taj materijal. Također, trebamo se usredotočiti i na smanjenje štete koju dezinformacije i nasilne slike mogu imati na djecu - predlažu u publikaciji, kao i da pri objašnjavanju konteksta i činjenica se trebamo oduprijeti etiketiranju i generaliziranju jer bilo kakvo generaliziranje na cijelu skupinu, osobito ono negativno, može samo doprinijeti širenju predrasuda i negativnih emocija.
Prema savjetima Foruma za slobodu odgoja, u ovakvim situacijama treba posebno jačati opredjeljenje za mir, nenasilje, humanost i solidarnost.
Djecu možemo potaknuti na pozitivno djelovanje
Uvijek upoznajte djecu s kontekstom i činjenicama, činite to kroz razgovor s njima - neka vam ispričaju što su saznali, što ih brine - zajedno raspravite što im nije jasno ili čega se boje. Ako sami niste sigurni u činjenice, potražite odgovore zajedno. Ono što ih sigurno zanima jest jesu li oni sigurni, jesu li osobe koje su im bliske i koje se brinu o njima sigurne i kako će ova događanja utjecati na njihov svakodnevni život.
Djecu također možemo potaknuti na pozitivno djelovanje. Ako je dijete zabrinuto za obitelji ili svoje vršnjake u Ukrajini, uputite ih da razmisle o tome što mogu napraviti kako bi im pomogli, predlaže Forum. Neke aktivnosti koje se mogu napraviti, sukladno djetetovu uzrastu, mogu biti sudjelovanje na mirnom skupu ili prosvjedu, prikupljanje donacija, pisanje zastupnicima ili donositeljima odluka.
Ova zabrinjavajuća situacija prelijeva se i na učionice i školske hodnike. Učenici već zadnje dvije godine uče da je svijet opasno mjesto - izloženi su globalnoj panici zbog pandemije, kao i svakodnevnim informacijama o umrlima. Vjerojatno je kako će ova situacija unijeti još tjeskobe u škole, upozorava Forum za slobodu odgoja.
- Upravo zato se na razini cijele škole trebaju napraviti strategije djelovanja kako bi se škola učinila sigurnim mjestom za učenike. Stručne službe i nastavnici trebaju biti u stalnom kontaktu i djelovati zajednički kako bi se učenicima pružila podrška i pomoć. Ovu se situaciju može uključiti i u kurikulum i poučavanje - predlaže publikacija.
Vrlo je bitno u svemu što se radi uvijek odvajati državu od naroda jer često narod ne podržava odluke koje donose državni dužnosnici. 'Nastavnici se trebaju dodatno upoznati s činjenicama i kontekstom. Također, ako nisu sigurni u nešto, treba normalizirati situaciju gdje ćemo reći da ne znamo i da možemo zajedno istražiti', savjetuje Forum za slobodu odgoja. Preuzmite publikaciju 'Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini', OVDJE.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
