SAD: Na svijet došla prva beba iz maternice mrtvog donora

Dijete se rodilo u terminu, a riječ je o prvom takvom slučaju u SAD-u. Do sad su transplantacije maternice pomogle desecima žena u ostvarivanju majčinstva diljem SAD-a. Uglavnom je riječ o organima koje su darovali živi donori poput prijatelja ili rođaka koji više nisu planirali imati djecu.

ČUDO MEDICINE Zatrudnjela prva žena kojoj je transplantirana maternica

No djevojčica koja se rodila u lipnju jedinstvena je. Njezina majka dobila je maternicu preminulog donora. Tom operacijom otvorile su se nove mogućnosti za liječenje neplodnosti kod žena kod kojih je uzrok u samom organu.

Majka je u tridesetim godinama i sudjelovala je u bolnici u Ohiu u studiji u kojoj su istraživali neplodnost desetak žena te dobi koje su se rodile bez maternice. Procjena je da je u svijetu jedna na 500 žena neplodna zbog komplikacija s maternicom, piše Daily Mail.

- Komplikacije su brojne. Odnose se na žene koje su se rodila bez maternice. Takvih žena se rađa jedna na 4.000. U Hrvatskoj je oko stotinjak žena s tim stanjem i svake godine ih se rodi još pet. No tu još i situacije gdje je maternica izgubila funkcionalnost zbog kirurškog zahvata, histerektomije zbog krvarenja ili drugog uzroka, zbog mioma, problema nakon porođaja, karcinoma i svih drugih stanja zbog kojih su ženi kirurški odstranili uterus. Zatim postoje problemi gdje žene žive sa brojnim miomima koji utječu na funkcionalnost maternice, a tu spada i bolest koja razara maternicu v. adenomioza. Nemali broj žena ima uterine zahvate poput kiretaže ili je organ nefunkcionalan kao posljedica ozbiljnih upala poput tuberkuloze, koje potpuno oštete sluznicu. Zato se broj kandidata za takve zahvate i liječenja bitno proširuje, pojašnjava prof.dr.sc. Velimir Šimunić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka s područja humane reprodukcije.

U Hrvatskoj sve žene koje su željele majčinstvo unatoč takvim dijagnozama, navodi dalje prof. Šimunić, odlazile su u inozemstvo gdje su roditeljstvo ostvarile zahvaljujući surogat majčinstvu. Ova metoda mogla bi tako donijeti spas za desetke tisuća žena u svijetu. Rodilji iz Clevelanda maternicu su presadili krajem 2017. godine. Koncem sljedeće godine ostala je trudna zahvaljujući potpomognutoj oplodnji.

- Nismo se mogli nadati boljem ishodu. Porod je prošao odlično, a majka i dijete su dobro, kazala je dr. Uma Perni, specijalistica fetalne medicine. Majka je rodila carskim rezom. 

- Treba imati na umu da je ovo sve još na razini istraživanja. Područje transplantacije maternice brzo napreduje i uzbudljivo je gledati koje mogućnosti nosi za žene u budućnosti, kazala je.

NE KORISTI KONTRACEPCIJU Nakon 17 pobačaja u 6 godina, maternica joj tanka kao papir

-  Transplantacija se najčešće radi od živih darivateljica koje su prilično često u tom izboru u svijetu bile žene u postmenopauzi. Inače je to vrlo složen postupak jer samo operacija na donoru traje šest do osam sati, i stvara značajan kirurški rizik i kod darivateljice i kod primateljice organa. Nakon takve operacije najčešće se na liječenje koje je uvijek potpomognuta oplodnja ide 10 mjeseci kasnije kako bi se stanje organizma stabiliziralo, kao bi se vidjeli je li organ prihvaćen. Primateljica dobiva imunosupresiju kao i kod bilo druge transplantacije, objasnio je prof. Šimunić.

U bolnici u Clevelandu su prije tri godine pokušali transplantirati maternicu prvi put u SAD - u pacijentici Lindsey McFarland. Presađivali su također maternicu mrtvog donora. Poslije se pokazalo da je donorica imala gljivičnu infekciju zbog koje su liječnici morali ukloniti maternicu prije nego što su Lindsay i njezin suprug uspjeli začeti.

Za Lindsay je to značilo da su propale sve šanse da ostane trudna. Više nije mogla sudjelovati u kliničkoj studiji, no uspjela se dogovoriti sa svojom majkom koja je pristala biti joj surogat majka za njezino dijete. U bolnici u Clevelandu kažu kako uče iz prošlih pogrešaka. Do sad su napravili pet presađivanja maternice od čega su tri bile uspješne, a dvije žene nadaju se da će uskoro ostati trudne.

Ideja presađivanja maternice nastala je oko 1900.-te godine kad su je njemački kirurzi pokušavali obavljati na pacijenticama, ali svi su pokušaji bili neuspješni. Prije 20 godina ideja presađivanja maternice postala je ponovo aktualna, osobito u Saudijskoj Arabiji gdje su 2000.-te obavili neuspješnu transplantaciju, pa 2011. godine u Turskoj gdje su uspjeli presaditi maternicu, ali nisu uspjeli postići trudnoću.

NOVE OPCIJE Od sljedeće godine nada za mnoge - presađena maternica

Konačno, 2012. godine švedski kirurzi su transplantirali majčinu maternicu njezinoj kćeri koja se rodila bez tog organa i kćer je 2014. godine rodila. Nakon neuspjeha u bolnici u Clevelandu, prva američka beba koja se rodila iz transplantirane maternice bila je u Bayloru u Texasu 2017. godine. Lani u prosincu brazilski liječnici su uspjeli prvi u svijetu postići trudnoću kod pacijentice kojoj su presadili organ mrtvog donora. Beba se rodila živa i zdrava. Sad im se pridružio i Cleveland.

- Do sad su u svijetu obavili ukupno oko 30 i 50 uterinih presađivanja, prema onome što se navodi u literaturi, a ukupno je rođeno devetero djece iz takvih trudnoća. Riječ je o maternici živih donorica, a takve operacije se rade i u Francuskoj, Češkoj, pa čak i u Južnoj Americi. Od mrtvih donora do sad se iz transplantiranog uterusa rodilo samo jedno dijete, tako da je ova curica zapravo druga beba u svijetu koja se rodila na taj način, kazao je prof. Šimunić.

- Nevjerojatno je koliko je porod bio normalan u odnosu na specifičnost čitave situacije. Kroz naša istraživanja nastojimo takve posebne situacije učiniti dostupnima za žene kojima je to jedina opcija. Zahvalni smo donorima i njihovim obiteljima. Njihova velikodušnost omogućila je našoj pacijentici ostvarenje sna i rođenje bebe, zaključio je kirurg Andreas Tzakis koji je pacijentici transplantirao organ.

Prof. Šimunić smatra kako Hrvatska još nije spremna za uvođenje takvih postupaka.

- Tehnički s obzirom na to da imamo izuzetno kvalitetne transplantacijske timove za druge organe, i ova je operacija kod nas izvediva. No mislim da Hrvatska još nekoliko godina nije za to spremna. Mi se vrlo čvrsto držimo etičkih principa koje u takvim tehnologijama pronalazimo, a ti principi onda postaju kočnica. Tako imamo kočnice u medicinski potpomognutoj oplodnji, kočnice kod donacije jajnih stanica i sjemena, što se sve vani već odavno rutinski radi. To nije postupak za jednu ženu, nego postupak za sve više žena jer nekim nerazjašnjenim razlogom u Hrvatskoj kao i u svijetu pojavljuje se sve više bolesti maternice poput mioma i adenomioze u kojih se zbog tih bolesti ne množe koristi uterus nego se mora tražiti zamjena. Sad kad su Amerikanci postigli uspjeh, a oni diktiraju što je eksperimentalno, a i što nije, očekujem da će se kroz šest mjeseci skinuti oznaka "eksperimentalno" i s ove metode te da će se raditi puno češće, zaključio je prof. Šimunić.