Zbog morskih krastavaca ljudi su postali voljni riskirati svoje živote, a samo u meksičkom Yucatanu poginulo je 40 ronioca. Najskuplji, onaj japanski, košta 23.000 kuna po kilogramu
KILA PREKO 20.000 KN
Ružna, mega skupa životinja zbog koje ronioci gube živote
Morski krastavci ili trpovi najnoviji su hit na svjetskom tržištu. Cijene su mu otišle u nebo pa kila košta i po 3000 dolara odnosno 20.000 kuna. Zemlje od Japana do Brazila počele su ga brati kako bi što više zaradile, ali stvari nisu tako jednostavne, piše Business Insider.
- Oni su prilično čudne životinje. Nemaju udove, nemaju oči. Imaju usta, a između njih imaju anus i čitav gomilu organa - priča Steven Purcell, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za morske krastavce.
Ove vanzemaljske životinje stoljećima su cijenjene kao delikatesa u Aziji, gdje bi najbogatija klasa morske krastavce jela kao hranjivu poslasticu bogatu proteinima. Ali tek je 1980-ih potražnja eksplodirala. Rastuća srednja klasa u Kini značila je da si više ljudi može priuštiti luksuz. Danas se obično suše i pakiraju u ukrasne kutije, zatim daju kao pokloni i služe u posebnim prilikama. Dakle, što izgledaju neobičnije, to bolje. I skuplje.
Od ukupno 1250 različitih vrsta morskih krastavaca, onaj japanski je najskuplji. Razlikuje se od drugih po gomili šiljaka po sebi, a što ih ima više, to je i cijena viša.
S 3.500 dolara za kilogram (23.400 kn), to je najskuplji morski krastavac na tržištu. Čak i ako na Amazonu naručite uobičajenu vrstu, i dalje biste mogli platiti preko 170 dolara za tanjur (1130 kn).
Zašto ih jedu?
Poznavaoci morskih krastavaca cijene gusta, žvakava tijela i, u manjoj mjeri, okus. Ali iskustvo jedenja samo je dio njihove privlačnosti. Ispada da morski krastavci sadrže visoku razinu kemikalije zvane fukozilirani glikozaminoglikan u svojoj koži, koju ljudi diljem Azije stoljećima koriste za liječenje problema sa zglobovima poput artritisa, a u novije vrijeme i u Europi, gdje ga ljudi koriste za liječenje određenih karcinoma i smanjivanje krvnih ugrušaka.
Zbog saponina u sebi smatraju se vrlo dobrim antibiotikom, a pokazalo se i da ima antivirusna svojstva koja potencijalno omogućavaju anti-AIDS terapiju.
Pogledajte kako ih pripremaju u Koreji:
Svi žele trgovati morskim krastavcima
Pomama za morskim krastavcima sada dolazi sa svih strana. Sve je počelo u Aziji kao potražnja za delikatesama u 1980-ima, a danas ih traže zapadne farmaceutske tvrtke. Brojne države ih beru, od Maroka, Sjedinjenih Država do Papue Nove Gvineje, svi žele trgovinu morskim krastavcima.
- To se samo širi poput zaraze iz jedne zemlje u drugu - govori Purcell.
Na primjer, od 1996. do 2011. godine, broj zemalja koje su izvozile morske krastavce eksplodirao je sa 35 na 83.
Nastavi li se ovako, nestat će
No, nažalost, morski krastavci nisu mogli izdržati napore. Primjerice, u Yucatanu u Meksiku ronioci su zabilježili pad od 95% u svojoj žetvi između 2012. i 2014. godine, a to je problem svima. Kao prvo, što se više morskih krastavaca ubere, to postaju rjeđi i skuplji. Prosječne cijene porasle su gotovo 17% u cijelom svijetu između 2011. i 2016. I što su rjeđe ove životinje, sve dublji ronioci zaranjaju kako bi ih pronašli. Tada ribolov postaje opasan.
- Neke zemlje to rade bez ikakvog treninga. U nekim od tropskih zemalja puno je ljudi postalo paralizirano uslijed dekompresijske bolesti - objašnjava Purcell.
Do sada je u meksičkom Yucatanu poginulo 40 ronilaca pokušavajući ubrati morske krastavce. I dok se potražnja i dalje povećava, problem se samo pogoršava. Od 70 ili više vrsta eksploatiranih morskih krastavaca, 7 ih je sada klasificirano kao ugroženi, sve zbog eksploatacije.
Uzgajanje morskih krastavaca
Elegantnije je rješenje jer se divlje krastavce može ostaviti da rastu u miru, no problem je u razvoju. Mnoge larve umiru prije zrelosti, a onima koji prežive potrebno je dvije do šest godina da porastu do tržišne veličine. Odnosno do onoga što se sada traži, kao što je slučaj s otmjenim japanskim morskim krastavcem.
U Kini sada postoji akvakultura u milijardama. Oni su ga počeli uzgajati još 80-ih godina prošlog stoljeća. Uzgajaju se u velikim ribnjacima i to čini 75 posto ukupnog uzgoja. Godišnje proizvodu 200.000 tona morskih krastavaca, piše FAO. Ukupni dobitak u 2017. godini na morskim krastavcima Kini je donio 4,44 milijarde dolara.
Prirodni morski okoliš je ključan da bi se krastavci mogli uspješno razvijati. U Kini je niska razina kiša rezultirala relativno visokim salinitetom u provincijama Liaoning i Shandong zbog čega su morski krastavci rasli sporo ili su čak umrli.
U Hrvatskoj je zabranjeno skupljanje svih vrsta morskih krastavaca
Na Mediteranu nije razvijena akvakultura morskih krastavaca. U Istri su se skupljali, prerađivali i konzervirali početkom prošlog stoljeća, ali zbog potencijalne ugroženosti, uveden je prvi lovostaj za vrijeme razmnožavanja, što je kasno ljeto. I u Turskoj je zabranjen ulov tijekom razmnožavanja.
Tijekom Domovinskog rata ponovno se javio interes za morske krastavce, a najpopularnija je bila vrsta običnog trpa koja se izvozila na Daleki istok, piše morski.hr.
Zbog nekontroliranog izlovljavanja u Jadranu u 2000-ima, čak svih 36 vrsta trpova u našem moru našlo se na listi zaštićenih vrsta 2009.
Od 2006. raste porast zahtjeva za komercijalno skupljanje trpova, a u sezoni 2017./2018. ni jedan zahtjev nije odobren. Prema najnovijem Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i Pravilniku o lovostaju trpova zabranjeno je sakupljanje svih vrsta morskih krastavaca u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
08:55
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
