Karakašev glavni lik je mladić koji je u raskoraku sa svijetom iz kojega potječe i svijeta kojemu stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka
Roman 'Potop' pun je preciznih metafora vulkanske snage...
Novi roman Damira Karakaša "Potop" odmah je prepoznat kao nastavak njegove ličke trilogije, sastavljene od "Sjećanja šume", za koju je dobio nagradu Fric, te "Proslave". Čitatelji tih romana lako će prepoznati već opisivanu atmosferu šume, matere, oca, suseljana, govora... No kako će primijetiti autori izdavačke bilješke, ljubav u Karakaševim romanima rijetko susrećemo. A glavni lik - mladić - u "Potopu" je u raskoraku sa svijetom iz kojega potječe i svijeta kojemu stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka.
"Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, 'Potop' iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu pisanja i njegovo visoko mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti", stoji na stranicama izdavača ovoga djela.
"Roman 'Potop' je emotivna bomba, prepuna preciznih, izrazito sugestivnih metafora vulkanske snage i naboja, pisana čistim, jasnim, kako on voli reći, 'sporim' jezikom, kojim ovaj pisac pokušava natjerati čitatelja 'da čita sporo, da mu svaka riječ bude važna, jer mislim da će književnost i opstati zahvaljujući sporosti", zabilježila je o "Potopu" književna kritičarka Gea Vlahović.
Još su neki kritičari primijetili da je Karakaš sad napisao ljubavni roman, ali ipak govore i o tipičnom Karakašu, onome koji osvaja škrtom rečenicom. Roman je Dino Staničić na Telegramu nazvao "novelom začudnih impresija i pažljivo izbrušenih pojedinačnih slika", a za Karakaševo eliptično, nelinearno pripovijedanje napominje da je tek "labavo okupljeno u četiri nenaslovljene cjeline čiji pojedini ključni momenti ostaju nerazjašnjeni, kao što biva kad se čovjek prene iz sna".
"Neobičan je pisac Damir Karakaš jer, između ostalog, dokazuje nedokazivo - da je moguće govoriti o najdubljim ponorima ljudske duše, najcrnjim mislima i najgorim postupcima na najpoetičniji i najdirljiviji mogući način", zaključuje Dragan Babić na portalu Kritika h.d.p.
Nagradu Fric su utemeljila 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 € (bruto). Zadnjeg dana književne manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili redom: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017./2018. Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018./2019. Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019./2020. Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020./2021. Damir Uzunović za roman "Ja sam" i 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal".
24sata i tjednik Express predstavljaju knjige koje su ušle u širi izbor nagrade Fric!