Broj djece i mladih koji boluju od duševnih bolesti u Hrvatskoj svake se godine povećava za 500 do 700, a većinu takve djece čine osnovnoškolci
Razgovor s djecom može otkriti i spriječiti depresiju
Često pogrešno mislimo da je s djetetom sve u redu ako ne pokazuje vidljive znakove depresije. No to ne mora uvijek biti tako, kaže psihijatar doc. dr. sc. Veljko Đorđević te upozorava kako su simptomi ponekad teže ili uopće nisu uočljivi. Roditelje savjetuje da slušaju svoju djecu, no da pritom imaju na umu kako ona doživljavaju svijet drukčije od odraslih. Dr. sc. Elizabeta Radonić također ističe važnost bliskog odnosa i čestih razgovora roditelja i djeteta. Psihijatrica kao idealnu poruku odraslima citira američkog pisca i nobelovca Elieja Wiesela, koji kaže: “Suprotnost ljubavi nije mržnja već ravnodušnost”, objašnjavajući da djeca, osim ljubavi, trebaju puno roditeljske pozornosti.
- Ravnodušnost prema djetetu i njegovim problemima, uz zlostavljanje u obitelji, najčešći je uzrok depresije u ljudi - ističe dr. Elizabeta Radonić.
Prema podacima HZJZ-a, svake se godine u Hrvatskoj broj djece s duševnim smetnjama povećava za 500 do 700. Uz to se dobna granica sve više smanjuje, pa većinu takve djece čine osnovnoškolci. Pravodobno zajedničko djelovanje roditelja, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika spriječilo bi takve slučajeve, drže stručnjaci.
I MALO VREMENA PUNO ZNAČI
Najbliskiji ljudi (roditelji, skrbnici) djeci su ujedno najvažniji te kao takvi znatno više od ostalih mogu utjecati na njihovo raspoloženje i ponašanje, tvrdi psihijatrica dr. sc. Elizabeta Radonić. Stoga čak i ako imate vrlo malo slobodnog vremena, nastojte ga provesti u zajedničkom druženju s djetetom. Najgore što možete učiniti je ponašati se nezainteresirano i ignorirati dijete.
JEDAN PSIHIJATAR NA 2000-3000 DJECE
U Hrvatskoj na 600.000 školske djece ima samo 20-ak dječjih psihijatara, što znači 2000-3000 djece na jednog. Po tome bi svako dijete na red došlo samo jedanput na godinu. Zato bi sustav skrbi morao biti proširen na učitelje i druge zdravstvene djelatnike. Doc.dr.sc. Neven Henigsberg - psihijatar
PROPUŠTENO VRIJEME TEŠKO JE NADOKNADITI
Roditeljima je najvažnije znati kako bilo kakva odstupanja od uobičajenog dječjeg ponašanja zahtijevaju mnogo razgovora i uspostavljanje bliskosti s djetetom. Također valja imati na umu kako je sve što propuste u odnosu roditelj-dijete kasnije teško nadoknaditi. Doc.dr.sc. Veljko Đorđević - psihijatar
SVAKI JE GUBITAK ŽIVOTA PREVELIK
Živimo u maloj zemlji u kojoj nema suvišnih ljudi, osobito ne suvišne mladosti. Zato je svaki gubitak ljudskog života prevelik, pa se trebamo potruditi poboljšati kvalitetu življenja, kaže doc. dr. Đorđević.
DEPRESIVNI LJUDI NISU “LUDI”
Što se ranije uoče simptomi “rizičnog” ponašanja, uspješnija su izlječenja. Depresivni ljudi nisu “ludi”, pa se bolesti nitko ne smije stidjeti jer ona mijenja kemiju mozga te se neće izliječiti “sama od sebe”.
SAMOUBILAČKE NAMJERE NISU TEK PRAZNA PRIČA
Mnogo je predrasuda vezanih uz suicidalna ponašanja. No bilo kakvu naznaku, razgovor ili razmišljanje o samoubojstvu treba shvatiti vrlo ozbiljno te na vrijeme potražiti pomoć stručnjaka, poručuje roditeljima psihijatar dr. Veljko Đorđević.
Uloga roditelja, uz onu škole, najvažnija je za razvoj i odgoj djeteta, naglašava psihijatar doc. dr. sc. Veljko Đorđević
Zajednički boravak u kući, dok svatko gleda u svoj ekran, nije komunikacija, ističe dr. sc. Radonić