Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, u Hrvatskoj je svakog dana prošle godine na 1000 ljudi njih 21,7 pilo antibiotike. Kažu kako pratimo trendove u Europi i svijetu
U HRVATSKOJ
Raste otpornost na antibiotike, posebno za upale pluća i sinusa
Potrošnja antibiotika u 2018. godini izražena u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan iznosila je 21,07, dok je financijski izražena potrošnja antibiotika iznosila 276.009.406 kuna. U razdoblju od 2014. do 2018. godine potrošnja antibiotika, izražena u DDD/1000st/dan, je u blagom padu, prosječno -1,5% godišnje, dok je prosječno povećanje potrošnje svih lijekova u navedenom razdoblju približno 3,3%, pojašnjava izv. prof. dr.sc. Pero Draganić, dr. med., glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:08
Ističe kako HALMED aktivno sudjeluje u promicanju racionalne uporabe antibiotika u Hrvatskoj te kontinuirano potiče njihovu racionalnu i pravilnu uporabu.
- Možemo zaključiti da smo u Hrvatskoj uspjeli brojnim javno edukativnim akcijama i kampanjama pozitivno djelovati na racionalnu potrošnju antibiotika te u određenoj mjeri utjecati na njihovu potrošnju, ističe on dodajući kako valja ponoviti da antibiotici nisu namijenjeni liječenju virusnih infekcija nego samo bakterijskih, pa se sukladno tome njima ne liječi gripa, prehlada ni svaka grlobolja. Antibioticima se ne snižava povišena tjelesna temperatura, a treba ga uzimati po preporuci liječnika.
- Otpornost na antibiotike jedna je od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju na svjetskoj razini. Procijenjeno je da su samo u Europi infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok 25.000 smrti godišnje. Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika te njihovom nepravilnom upotrebom potiče se otpornost mikroorganizama na antibiotike, a povećava se i rizik za razvoj drugih bolesti, kaže dr. Draganić. U ordinacijama obiteljske medicine sve je više pacijenata koji su, zbog prečestog uzimanja, stekli rezistenciju na tzv. makrolidne antibiotike, tvrde iz Hrvatskog društva obiteljskih doktora.
- Njima se najčešće liječi Streptococcus pneumoniae, uzročnik upale uha, sinusitisa i upale pluća. No to nije samo u Hrvatskoj nego u čitavoj Europi. Kod antibiotika je važno da ih pacijenti ne uzimaju na svoju ruku nego isključivo pod nadzorom liječnika, a pritom treba obratiti pažnju da ih se uzima u skladu s uputama kako bi bili djelotvorni, pojašnjava liječnik obiteljske medicine Dragan Soldo, ujedno predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora. Kaže kako većina antibiotika teško pada na želudac, pa je stoga preporuka pojesti obrok prije uzimanja lijeka. Pritom, smatra on, nije važno je li riječ o lakšim namirnicama ili težem, masnijem jelu.
- To ne vrijedi jedino kod azitromicina, antibiotika koji ometa apsorpciju hrane pa se stoga uzima na tašte. To znači da se ne jede sat vremena prije i dva sata nakon uzimanja lijeka. Antibiotik je važno uzimati točno u sat kako je propisao liječnik da bi lijek bio djelotvoran, a kod većine njih treba izbjegavati grejpfrut zbog njegova djelovanja na enzime u jetri. Naime, on će onemogućiti metabolizam lijeka u jetri zbog čega antibiotik neće biti djelotvoran, nastavlja dr. Soldo pojašnjavajući kako zbog istog razloga treba isključiti mliječne proizvode kod uzimanja azitromicina, no sve takve detalja valja pitati liječnika koji je propisao lijek. Metabolizmu lijeka smeta i alkohol, pa se savjetuje njegovo izbjegavanje.
Uzimanje kalcija, magnezija, željeza i sličnih preparata ne smeta apsorpciji antibiotika, pa se po preporuci liječnika može nastaviti s uzimanjem. Dodatno, posebno kod žena uzimanje antibiotika širokog spektra može prouzročiti genitalne tegobe te infekciju gljivicama, a kod oba spola antibiotik će narušiti crijevnu mikrofloru pa se unazad 10 godina uz antibiotik preporučuje uzeti i probiotike kako bi se izbjegli simptomi poput proljeva, nadutosti i drugih probavnih smetnji.
Također, uvijek je važno popiti lijek do kraja terapije, a ne prestati kad nestanu simptomi. U slučaju da ste preskočili jednu dozu, treba je popiti što prije. Ako se približila sljedećoj dozi, onda ne treba biti dvostruko nego jednostavno preskočiti tu jednu i nastaviti s uzimanjem dalje kako je liječnik propisao.
Što su antibiotici?
To su lijekovi koji ubijaju ili sprečavaju rast bakterija, a njima se liječe infekcije izazvane bakterijama, a ne virusima.
Razvoj otpornosti
Kad su bakterije izložene antibioticima, mnoge odumiru, ali mali broj postaje otporan na antibiotik kojem su izložene.
Koriste se u uzgoju hrane
Do otpornosti na antibiotike dolazi zbog prekomjernog uzimanja i zbog njihova korištenja u uzgoju hrane.
I u Hrvatskoj raste stopa otpornosti
U zemljama u kojima se troši puno antibiotika bakterije su u otporne na njih i za neke teške infekcije postoji oskudan izbor antibiotika.
Pratite upute
Višak antibiotika ne dijelite ukućanima ili prijateljima. Terapiju svakako popijte do kraja, onako kako vam je liječnik propisao.
Superbakterije
Zbog prekomjernoga korištenja antibiotika razvile su se superbakterije, koje su stekle otpornost na većinu postojećih antibiotika (najpoznatija je MRSA).
Abeceda antibiotika: Što svatko od nas treba znati
- Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. Većina infekcija gornjih dišnih putova (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) izazvani su virusima, pa antibiotici nisu od pomoći
- Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da treba primijeniti antibiotike - o tome odlučuje isključivo liječnik
- Pranje ruku najbolji je način za sprečavanje širenja infekcija dišnih putova jer se virusi, dok govorimo, kišemo i kašljemo, šire po površinama oko nas, a budući da su nevidljivi oku, lako se prenose rukama od čovjeka do čovjeka
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:21
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
