Prvi motocikl je imao pomoćne kotačiće i vozio 12 km na sat

Prije točno 138 godina, 29. prosinca 1885., njemački inženjer Gottlieb Daimler patentirao je prvi motocikl na svijetu. Taj inovativni stroj, poznat kao "Reitwagen" ili "jahaća kola", bio je drveni okvir bicikla opremljen benzinskim motorom sa zračnim hlađenjem. Daimler, pionir u proizvodnji motora s unutarnjim izgaranjem, nije samo stvorio prvi motocikl, već je ostavio i neizbrisivi trag kao izumitelj prvog auta na četiri kotača. "Reitwagen" je simbol početka modernog doba osobnog prijevoza i inženjerske genijalnosti. Prvi motocikl je vozio čak 12 km na sat, a kotači su bili obloženi metalom, dok su za stabilnost služila dva dodatna manja kotačića, slična onima na dječjim biciklima.

Prvi motocikl u muzeju Mercedes-Benz

Izumljena kugla s tri rupe

Krajem 19. stoljeća kugle su se izrađivale od drva, a na današnji dan 1862. proizvedena je prva kugla s tri rupe za prste. Već 1905. godine uvedeni su tvrdi sintetički materijali poput bakelita, što je revolucioniralo i uvelike olakšalo ovu zanimljivu igru. Moderni materijali omogućili su veću preciznost, izdržljivost i dosljednost kugli. Kuglanje je danas jako popularno diljem svijeta, privlačeći ljude svih dobnih skupina. Oko 150 milijuna ljudi redovito kugla.

Umro Miroslav Krleža

Dana 29. prosinca 1981. Hrvatska je izgubila jednog od svojih najvećih intelektualaca i književnika, Miroslava Krležu. Rođen 7. srpnja 1893. u Zagrebu, Krleža je bio nezaobilazna figura hrvatske književnosti. Najpoznatiji je po djelima poput “Povratka Filipa Latinovicza” i “Gospode Glembajevih”. Krleža je, osim što je bio izniman pisac, bio i strastveni kolekcionar umjetnina, što je dodatno obogatilo njegovu ostavštinu. Njegov književni opus uključuje drame, romane, poeziju i eseje koji se bave temama poput klasnih sukoba, ljudske egzistencije i socijalne nepravde, a bio je urednik i suosnivač brojnih časopisa, među kojima se ističe Književna republika. I danas, 42 godine nakon njegove smrti, njegov opus inspirira nove generacije pisaca i čitatelja te ostaje trajna vrijednost hrvatske kulture.

Više retro vremeplova pročitajte ovdje.