Prva žena za koju vjeruju da se izliječila od HIV-a bez terapije
Otkriveno je da su neki ljudi uspjeli virus 'otjerati' u dijelove genoma gdje ne predstavljaju prijetnju za zdravlje, a posljednji slučaj žene zaražene HIV-om pokazao je kako ona nema više tragova virusa u svom tijelu
Žena zaražena virusom HIV-a 1992. godine možda je prva osoba izliječena od virusa bez rizične transplantacije koštane srži ili čak lijekova, izvijestili su istraživači ovaj tjedan.
Dodatne 63 osobe u studiji koje su imale 'kontroliranu infekciju' bez terapije, HIV je očigledno bio odvojen u tijelu na takav način da se nije mogao reproducirati te ovo otkriće sugerira da su ti ljudi možda postigli 'funkcionalno izlječenje'.
Pogledajte video:
Pokretanje videa...
01:32
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature prikazuje novi mehanizam pomoću kojeg tijelo može suzbiti HIV, koje je vidljivo tek sada zbog napretka u genetici. Studija također nudi nadu da bi neki mali broj zaraženih koji su godinama uzimali antiretrovirusnu terapiju mogao suzbiti virus i prestati uzimati lijekove, koji imaju vlastite nuspojave na tijelo, prenosi The New York Times.
Dosadašnji slučajevi izlječenja
Ime pacijentice je Loreen Willenberg (66), a živi u Kaliforniji te je već poznata znanstvenicima jer je njezino tijelo desetljećima nakon potvrđene infekcije suzbijalo virus. Samo su dvije osobe - Timothy Brown iz Palm Springsa, Kalifornija, i Adam Castillejo iz Londona - dosad proglašeni izliječenima od HIV-a.
Obojica su podvrgnuta napornim transplantacijama koštane srži zbog raka koji su im ostavili imunološki sustav otporan na virus.
Transplantacije koštane srži previše su rizične da bi bile opcija za većinu ljudi zaraženih virusom, no ovi slučajni oporavci pružali su nadu znanstvenicima u pronalazak sigurnijeg i jednako djelotvornog lijeka.
U svibnju su istraživači u Brazilu izvijestili da kombinacija antivirusnih lijekova može u konačnici dovesti do lijeka, premda je za konačan lijek potrebno još vremena.
HIV je poznat kao 'lukav' virus kojeg je teško iskorijeniti, jer se umeće u ljudski genom te zavarava stanični mehanizam da ga kopira.
Kod nekih ljudi, njihov imunitet 'lovi' stanice u kojima je virus okupirao genom. No, intenzivni nadzor sudionika u ovom istraživanju pokazao je da virusni geni mogu biti ukopani u određenim 'blokiranim i zaključanim' dijelovima genoma, gdje se reprodukcija ne može dogoditi, rekao je dr. Xu Yu, viši autor studije i istraživač iz Instituta Ragon u Bostonu.
Sudionici u istraživanju bili su takozvani elitni kontrolori, 1 posto ljudi koji virus mogu imati pod kontrolom bez uzimanja koktela lijekova.
Moguće je da neki ljudi koji godinama uzimaju antiretrovirusnu terapiju također mogu doći do istog ishoda, pogotovo ako im se daju tretmani koji mogu ojačati imunološki sustav, nagađaju istraživači.
- Ova jedinstvena skupina ljudi pružila mi je svojevrsni dokaz koncepta da je moguće imunološkim odgovorom domaćina postići ono što je, klinički, lijek - rekao je dr. Deeks.
Organizam drži virus pod kontrolom
Elitni kontrolori iscrpno su proučavani kako bi se utvrdili kako kontroliraju virus. Gospođa Willenberg upisana je u takve studije više od 15 godina. S izuzetkom jednog testnog vremena koji je ukazivao na malu količinu virusa, istraživači nikada nisu uspjeli identificirati HIV u njenom tkivu.
U novom istraživanju, dr. Yu i njezini kolege analizirali su 1,5 milijardi krvnih stanica gđe Willenberg i nisu otkrili trag virusa, čak i koristeći sofisticirane nove tehnike koje mogu precizno odrediti lokaciju virusa u genomu.
Milijuni stanica iz crijeva, rektuma i crijeva također nisu pokazali tragove virusa.
- Mogla bi se dodati na popis onoga za što smatram da je lijek, vrlo drugačijim putem - rekao je dr. Lewin.
Dr. Una O'Doherty, virolog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, rekla je da je impresionirana ukupnim rezultatima.
Još 11 osoba u studiji, koje su istraživači nazvali izuzetnim kontrolorima, virus ima samo u dijelu genoma toliko 'gustim' i udaljenim da ga staničnim mehanizmi ne mogu replicirati.
Neki koji suzbijaju virus bez lijekova nemaju antitijela koja se mogu otkriti ili imunološke stanice koje brzo reagiraju na HIV. Ali njihov imunološki sustav nosi snažno pamćenje virusa, otkrio je tim.
Nove nade
Moćne T stanice, sastavni dio imunološkog sustava, eliminirale su stanice u kojima su virusni geni boravili u pristupačnijim dijelovima genoma. Zaražene stanice koje su zadržale virus ostale su samo u udaljenim područjima genoma gdje se nije mogao kopirati.
- To je stvarno jedino objašnjenje nalaza koji imamo - rekao je dr. Bruce Walker, istraživač iz Instituta Ragon koji je 30 godina proučavao elitne kontrolere.
Oko 10 posto ljudi koji uzimaju antiretrovirusne tretmane, posebno oni koji to započnu ubrzo nakon zaraze, također uspješno suzbijaju virus čak i nakon što prestanu uzimati lijekove. Možda je nešto slično na djelu i kod tih ljudi, sugerirali su stručnjaci.
HIV studije o lijekovima usredotočene su na uklanjanje virusa koji su skriveni u genomu. Nova studija nudi pristupačnije rješenje - ako virus ostane samo u dijelovima genoma u kojima se ne može reproducirati, pacijent će ipak moći postići funkcionalno izlječenje.
- Onaj dio koji je u području 'pustinje' gena nije bitan. Ukazuje da dok radimo ove studije, ne trebamo samo gledati količinu rezervoara, već stvarno trebamo gledati na kvalitetu - smatra dr. Walker.
Budući da su istraživači dovršili studiju, analizirali su uzorke od 40 elitnih kontrolora i pronašli još nekoliko koji bi se mogli ocijeniti izliječenima, a dr. Yu je rekao kako vjeruje da ih sigurno ima mnogo.
Uz pomoć doktora Deeksa kontaktiraju ljude s HIV-om koji su uzimali antiretrovirusne lijekove 20 i više godina i koji su možda uspjeli izbaciti virus u 'pustinje' svojih genoma.
Antiretrovirusni lijekovi mogu imati teške nuspojave, uključujući bolesti srca i oštećenja organa, posebno ako se uzimaju tijekom više godina.
- Stoga bi funkcionalan lijek, ako se izrodi iz daljnjih istraživanja, doista mogao promijeniti ljudske živote. Oni bi mogli prekinuti liječenje i ostati zdravi do kraja života - objašnjava Yu.
