Pola kućanstava 2019. trošilo ispod prosjeka, tek trećina iznad toga

Prosječno hrvatsko kućanstvo je, po posljednjim raspoloživim podacima Državnog zavoda za statistiku, 2019. godine za osnovne potrebe potrošilo je 93.522 kuna, odnosno u prosjeku smo trošili oko 7793,5 kuna mjesečno. Više od četvrtine, odnosno 26,2 posto ukupnih troškova otpada na hranu, dok nešto više od 15 posto budžeta trošimo na stan i režije te otprilike još toliko na prijevoz.

POGLEDAJTE VIDEO: Veliko istraživanje 24 sata - koliko smo trošili 1998. i danas

Pokretanje videa...

01:22

Veliko istraživanje 24sata: Obitelj je 1998. (pre)živjela s 54.677 kuna, a 2017. s 82.539 kuna | Video: 24sata/pixsell

No, oko Oko 600.000 kućanstava, odnosno oko 45 posto njih, u isto vrijeme  moralo je preživjeti s prihodima ispod prosjeka, pokazuju podaci iz analiza podataka Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti, koju je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prošli tjedan, na temelju Ankete o potrošnji kućanstava i podacima o prihodima koja se provodi svake dvije godine. 

ŽIVOT U HRVATSKOJ Na što trošimo svoje plaće: Na hranu 2000 kuna mjesečno, a na režije i prijevoz čak 2400

Statistika pokazuje da najsiromašnije obitelji glavninu svojih prihoda (60 do 70 posto), troše na hranu i stanovanje, pri čemu se troškovi za hranu kreću između 32 i 40 posto.  Među njima je oko 150.000 kućanstava koja su 2019. godinu morala preživjeti s manje od 20.000 kuna prihoda godišnje, odnosno s prihodima do 1600 kuna mjesečno.

Među njima su u najvećem broju samačka kućanstva, posebno žene. Podaci pokazuju da je stopa rizika od siromaštva u jednočlanim kućanstvima bila 44,7 posto, dok je kod samačkih ženskih kućanstava čak 48,7 posto, a rizik dodatno raste s dobi, kod osoba starijih od 65 godina. 

Uz njih, još je 150.000 onih koji su morali preživjeti godinu s prihodima do 33 tisuće kuna, dok je treća desetina siromašnih preživljavala s prihodima do 44 tisuće kuna godišnje. Sredinu čine kućanstva čija se potrošnja kreće oko 66.000 kuna godišnje, odnosno obitelji koje su morale preživjeti s prihodima ispod 5500 kuna mjesečno.

Podaci pokazuju da je tek oko 450.000 kućanstava u Hrvatskoj, ili oko trećina njih, trošilo više od 100.000 kuna, dakle više od prosjeka. Među 10 posto najbogatijih bili su pak oni koji su trošili  više od 210 tisuća kuna, odnosno više od 17.500 kuna mjesečno, što odgovara iznosu oko 3 prosječne plaće iz 2019. godine.

ANALIZA IJF-A Na lijekove trošimo sve više - vrtoglavih 7,6 milijardi kuna!

Treba reći da su prosječne plaće u 2019. iznosile 6457 kuna neto, što znači da je i radnik s prosječnom plaćom mogao zaraditi oko 77.500  kuna godišnje, dakle opet manje od potreba za preživljavanje prosječnog kućanstva, koje ima 3,5 člana. 

Podaci pokazuju da su u odnosu na 2017. najviše porasli izdaci za stanovanje i energente, za oko 18 posto, i u prosjeku su se kretali oko 14.500 kuna. Sličan rast bilježi se i kod troškova prijevoza i energenata, dok su izdaci za hranu povećani za 10 posto i kretali su se oko 24.500  kuna.

Zanimljivo je da u međuvremenu nismo povećali izdatke za alkohol i duhan. To je stavka na koju najbogatiji troše oko 2,3 posto svojih prihoda, dok se kod trećine najsiromašnijih kućanstava udio kreće između 2,5 do 4 posto.