Ovakve nekretnine često u oglasniku stoje dugo, jer koliko god se cijena u nekim slučajevima činila primamljivom, valja imati na umu da obnova starih zdanja može stajati bogatstvo
TKO O OVOME NIJE MAŠTAO?
Prodaju 4 dvorca u Hrvatskoj i svaki je za obnovu - možete li pogoditi kolika im je cijena?
Ekskluzivno!!! Dvorac u Hrvatskom zagorju. Cijena je 570.000 eura, tako počinje oglas na Njuškalu u kojemu se prodaje dvorac u Mali Tabor kod Huma na Sutli. Ima deset soba , a u cijenu ulazi i 50.570,00 metara četvornih okućnice.
Na prvu se čini kao dobra ponuda, ali ako pogledate malo bolje, vidjet ćete da je ovaj dvorac zapravo vrlo zapušten i treba uložiti mnogo novca u renovaciju. Možda je to i razlog zašto na Njuškalu stoji od kraja travnja lanjske godine. Oglas je pregledan preko 70.000 puta, no kupca još nema.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
04:09
U opisu uz njega piše ovako:
'Dvorac tlocrtne površine 1.254 m2, na zemljištu površine 50.570 m2! Iako je stariji, kaštel Mali Tabor spominje se prvi put u pisanim izvorima na kraju 15. stoljeća. U fasciklima arhiva obitelji Ratkaj nema podataka koji bi sa sigurnošću ukazivali na vrijeme njegove graditelje. Od druge polovine 13. stoljeća obližnji plemićki grad Vrbovec sjedište je vrbovečkoga ili velikotaborskog vlastelinstva, čijom propasti sredinom 15. stoljeća kaštel Mali Tabor preuzima njegovo sjedište.
Od 1490. do 1504. g. u posjedu je hrvatsko - ugarskog bana Ivaniša Korvina. Gotovo tri stoljeća njime gospodari moćna ugarska obitelj Rattkay (1524. - 1793.). Tijekom njihove vladavine krajem 17. stoljeća renesansni kaštel bio je pregrađen u dvokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i četiri cilindrične kule, od kojeg je preostao zapadni i sjeverni obrambeni zid. U 19. stoljeću nadograđen je u jednokatni barokni dvorac, tada je srušen sjeverni obrambeni zid kaštela, a prostor između gospodarske zgrade i aneksa istočnoga krila dvorca dobiva novi ulazni portal.
Značaj kaštela i dvorca je u činjenici da predstavlja spomenik koji nosi obilježja renesansnoga kaštela i ranobaroknog dvorca,te spada u rijetke primjere srednjovjekovne profane arhitekture na prostorima kontinentalne Hrvatske. Dvorac je u neposrednoj blizini hrvatsko - slovenske granice, na rijeci Sutli.
Priključci električne energije (dodatno i industrijska el. en.), vode i plina.'
Mali Tabor nije jedini dvorac koji se može kupiti, a oglašen je na Njuškalu.
Prodaje se i dvorac Oroslavje Donje
Tu je i dvorac Oroslavje Donje s perivojem koji se nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji, nekih 25 kilometara od Zagreba. Ima 20 soba, konjušnicu te dvorište i perivoj od preko 26.000 četvornih metara. Cijena mu je 1.000.000 eura. Kao u u slučaju dvorca Mali Tabor potrebno je veliko ulaganje u obnovu kako bi zasjao nekadašnjim sjajem. To je vjerojatno razlog zašto u oglasniku stoji od 2020. godine. Nije bilo zainteresiranih kupaca iako je oglas pregledan gotovo 65.000 puta.
U opisu ovog dvorca u oglasu piše ovako:
'Barokni dvorac iz 1770. g. tlocrtne površine 1.270 m2 s četiri krila, perimetrom ograde, unutrašnjim dvorištem i perivojem površine 26.235 m2 sa baroknim portalom, koji obilježava ulaz u dvorski perivoj. Dvorac je tokom više stoljeća promijenio nekoliko vlasnika, a sastoji se od tri krila koja tlocrtno čine slovo U: glavno sjeveroistočno krilo je veće i krovištem nadvisuje manja i uža bočna krila, a konjušnica i prigradnje bočnim krilima zatvaraju unutrašnje dvorište.
Pročelja obilježava kasnobarokni klasicizam, glavno pročelje s 11 prozorskih osi istaknuto je plitkim rizalitom koji završava trokutnim zabatom, a u prizemlju ga krasi reprezentativni portal. Dvorišna pročelja su jednostavna: s razdjelnim vijencem etaža i jednostavnim okvirima prozorskih otvora.
Hodnik u uzdužnoj osovini glavnog krila dvorca omogućio je gradnju prostorija s obje strane hodnika. Glavni motiv tlocrta prizemlja je velika veža kojom se dolazi do dvorišta. Stubište, u koje se ulazi vežom, vodi do velikog predvorja odakle se ulazi u središnju dvoranu 1. kata. Glavne prostorije orijentirane su na vanjska pročelja. Unutrašnjost odlikuje više vrsta svodova: bačvasti u prizemlju, češki u hodniku i veži i koritasti u sobama na 1. katu.
Svod glavne dvorane na katu oslikan je zidnim slikama alegorijskog sadržaja, nastalim potkraj 18. stoljeća. U iluzionističkoj arhitektonsko-figurativnoj kompoziciji, unutar rubno naslikane balustrade i blago naoblačenog neba, prepoznajemo grčko-rimske bogove i heroje među kojima je i poletni Merkur. Zidne slike u ostalim sobama na katu i u hodniku nastale su u 19. stoljeću. U glavnoj dvorani očuvana je još posljednja peć ukrašena cvjetnim i voćnim viticama.
Iako današnji perivoj ima obilježje pejzažnog parkovnog prostora, povijesni izvori upozoravaju na barokno - klasicističke elemente perivojne arhitekture. Vrtovi su nastali potkraj 18. stoljeća: dvorcu se tada prilazilo alejom dugom 230 m, a ispred južnog pročelja bio je dekorativni parterni vrt. Prema jugozapadu perivoj se vezao za postojeću šumu. Lijevo od ulazne aleje, a južno od ukrasnog vrta, nalazila se prostrana livada na kojoj je danas nogometno igralište. Preoblikovanjem 1885. godine perivoj se proširuje i dobiva obilježja pejzažno-romantičarske perivojne arhitekture. Mijenja se i tlocrtna kompozicija, pa kruta barokna aleja prilagođava se tada modernom parkovnom konceptu, koji je, uz manje izmjene i u većoj mjeri očuvan do danas.
U perivoj se ulazi kroz raskošni i veoma lijep barokni portal. Ispred istočnog pročelja dvorca nalaze se dva barokna kamena kipa iz 18. stoljeća. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih iz mnogih krajeva svijeta, u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća (grab, bukva, jasen, sofora, baroknih kipova s mitološkim bićima (Flora, božica cvijeća i Satir) perivoj posjeduje zanimljivu faunu: od 1980. do 1983. g. u njemu je zabilježeno 37 vrsta ptica, koje su svoja gnijezda savile u granama parkovnog drveća.'
Dvorac Vinica stoji 800.000 eura
Dvorac Vinica ili, kako ga još zovu, Kurija Köröskeny-Rupčić nalazi se u Varaždinskoj županiji. Ima preko 20 soba, 5 kupaonica, ogromnu blagovaonicu od nekih 150 četvornih metara... Nalazi se na zemljištu od gotovo 50.000 četvornih metara. I ovo zdanje zahtijeva poštenu renovaciju, a to nije jeftino. Oglas se na Njuškalu pojavio nedavno, a do danas je pregledan nešto više od 13.600 puta.
U opisu oglasa za ovaj dvorac piše ovako
'U sjeverozapadnom djelu Hrvatske u mjestu Vinica, smješteni je ovaj jedinstveni dvorac Vinica; točnijeg naziva Kurija Köröskeny-Rupčić. Dvorac-Kurija tlocrtne je površine 1.254 m2, isti se sastoji od podruma (podrum u manjem dijelu cca 150 m2), prizemlja, kata i visokog potkrovlja. Dvorcu-Kuriji pripada zemljište u ukupnoj površini od 49.272 m2 (cca 5ha); posjeduje priključak struje, vode, plina i telefona.
Dvorac-Kurija proizlazi iz 17. stoljeća, prvotno izgrađeno u obliku slova L, a kasnije su dodana još dva krila, tako da je dvorac-kurija četverokutne tlocrtne dispozicije, s atrijskim, unutarnjim dvorištem. Imanje i objekt su vrlo pogodni za uređenje kao mini hotel, dom za starije i nemoćne, korištenje za neku drugu vrstu poslovne djelatnosti ili jednostavno za korištenje kao vlastitog Dvorca - Kurije!
Dvorac - Kurija ima preko 20 velikih spavaćih soba, 5 kupaonica, nekoliko sanitarnih čvorova, velika blagovaonica (cca 150 m2), kuhinja, kotlovnica, te niz drugih popratnih prostorija.'
Kupiti možete i dvorac Podolje u Samoboru
Ovaj dvorac s perivojem u Samoboru, koji datira iz 1800. godine, je najmanji od navedenih i najskuplji. Na nešto više od 480 četvornih metara smješteno je osam soba i svaka prostorija je namještena. Dvorac okružuje nekih 10.000 četvornih metara zemljišta. Košta 2.800.000 eura, a na Njuškalu stoji od sredine 2022. godine. Oglas je pogledan nešto više od 9000 puta.
U opisu u oglasu stoji ovako:
'Ponudu čini dvorac Podolje. Radi se o nekretnini za koju je doneseno Rješenje Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine Kl. 612-08/03-01-06/508 od 18. ožujka 2006., kojim se bilježi da je Kurija Praunsperger -Bošnjak u Samoboru, Gornji kraj 34, izgrađenoj na z.k.čestici br. 1097 zaštićena kao spomenik kulture rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu br. 02-177/1-74. od 02. rujna 1974. godine.
Začeci dvorca povezani su s kulom Podolje, građenom u 15. stoljeću. Kula je nakon obrane Samobora od Turaka, u kojoj obrani je kula bila od strateške važnosti, prenamijenjena i nadograđena od strane obitelji Szaich de Pernicza (predaka sada vlasnika obitelji Bošnjak-Praunsperger) u stambenu namjenu. Obitelj Praunsperger preuzima vlasništvo nad dvorcem ženidbenom vezom 1779. godine te je vlasnik do danas. Preciznije, obitelj Szaich de Pernicza postaje vlasnikom dvora 1633. godine kada ga dobivaju od vlasnika Staroga Grada - obitelji Erdody, uz suglasnost cara Ferdinanda.
U obitelji Szaich de Pernicza je do 1779. godine u kojoj zadnja ženska nasljednica Viktorija se udaje za Petra Praunspergera pl. Haderschortskog, od kada se nalazi u obitelj sadašnjih vlasnika. Uz dvorac se nalaze tri gospodarske zgrade koje su i danas u funkciji, izgrađene od strane Viktorijinog sina Phileusa. Dvorac i gospodarske zgrade okružuje zemljište površine 4.524m2 koje je većinom u funkciji perivoja no manjom površinom participira u S- stambenoj zoni u kojoj je moguća dogradnja.
Imanje se nalazi 200m od kultnog gastronomskog doživljaja – krčme Gabreku 1929.. Do samog centra i glavnog trga Samobora ima 10 minuta šetnje. S imanja pogled puca na Stari grad i treba vjerovati da je nekada vlastelinstvo itekako dobro biralo lokacije za svoje dvorce i perivoje.'
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
