Prava istina o ozloglašenoj hrani - jajima, crvenom mesu...

Ozloglašena hrana je ona za koju se vjeruje da deblja i ‘razara’ zdravlje, no u umjerenim količinama može pozitivno utjecati na zdravlje, kaže nutricionistica, dipl. ing. preh. teh. Sanja Ćosić.

- Tu se najčešće ubrajaju meso, maslac, jaja i punomasni mliječni proizvodi. Misli se na zasićene masnoće iz tih namirnica, koje u suštini nisu štetne, a čine bitan dio prehrane jer iz njih dobivate vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline i energiju. Nužne su za normalan rast i razvoj djece te za funkcioniranje organizma jer služe kao građevni materijal tijelu - kaže Ćosić. 

Crveno meso je visokokvalitetan izvor proteina te treba biti sastavni dio uravnotežene prehrane. Bogato je željezom, koje igra značajnu ulogu u ranom kognitivnom razvoju djece, metabolizmu i imunološkom sustavu te u borbi protiv anemije, kaže Ćosić. 

Dodaje da je krto crveno meso odličan izvor visokokvalitetnih proteina i bjelančevina, vitamina B skupine, fosfora, cinka, selena i željeza te osigurava više od 25 posto dnevnih potreba za tim nutrijentima koje organizam ne može sam proizvesti, a potrebni su mu za zdravlje.

- Mlijeko i mliječni proizvodi za djecu i adolescente od osobite su važnosti jer obiluju visokovrijednim proteinima, vitaminima i mineralima (osobito kalcijem) neophodnima za pravilan rast i razvoj - kaže Ćosić. Mliječni proizvodi, poput punomasnih sireva, imaju veliku energetsku vrijednost pa ih unosite umjereno te birajte light verzije s manjim postotkom mliječne masti. 

- Jaja su ozloglašena zbog sadržaja kolesterola. Ljudi koji paze na unos kolesterola trebaju izbjegavati žumanjak jer ga on najviše sadrži. No istraživanja pokazuju da je visok unos zasićenih masti općenito više povezan s povišenom razinom kolesterola nego što je to unos kolesterola putem jaja. Ona su bogata proteinima koji sadrže esencijalne masne kiseline, pa ih je poželjno koristiti u prehrani - kaže Ćosić. 

U ozloglašene namirnice ubrajaju se i tjestenina, orašasti plodovi, čokolada, crno vino i kava. No unosite li ih umjereno, dobit ćete najbolje iz njih.

Orašidi su na crnoj listi zbog masnoća, no sadrže omega 3 masne kiseline te jednostruko nezasićene masne kiseline kojih se ne trebate bojati jer povoljno djeluju na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Najbolje ih je jesti za međuobrok ili kao dodatak u smoothieju za doručak. 

- Tjestenina je na lošem glasu zbog ugljikohidrata te glutena iz pšenice. Gluten šteti samo ljudima koji imaju zdravstvenih posljedica s unosom glutena, poput celijakije ili alergije. On ne deblja, za to je ‘kriva’ visoka energetska vrijednost ugljikohidrata iz tjestenine. Jedite onu od cjelovitih žitarica, umjereno, sa što više povrća i maslinovim uljem, najbolje za ručak - savjetuje Ćosić. 

Čokolada pak obiluje kalorijama, no bogata je željezom, magnezijem, cinkom..., pa birajte onu s najmanje 60% kakaa. 

Kuhajte zdravo: Recepte pripremila nutricionistica Sanja Ćosić

Čokoladne pločice s voćem

Rastopite tamnu čokoladu (70-80% kakaa) u 1/2 dl mlijeka. Razmažite na papir za pečenje i pospite šalicom zamrznutog osušenog bobičastog voća. Kad se stvrdne, narežite.

Voćna salata s orašidima

Očistite jabuku, naranču i bananu te narežite na komadiće. Dodajte žlicu oraha i badema koje možete usitniti te po žlicu meda i cimeta u prahu. Promiješajte.

Omlet sa šampinjonima

Na malo ulja propirjajte pola glavice luka. Dodajte 150 g šampinjona. Pirjajte oko pet minuta te umutite jaja s malo soli i papra. Dodajte ih šampinjonima te ispecite. 

Tjestenina s povrćem

U većoj tavi zagrijte dvije žlice maslinova ulja i dodajte narezan luk. Malo popirjajte te dodajte dvije očišćene mrkve i tikvicu, narezane na komadiće. Nakon 2-3 minute dodajte pelate rajčice. Uz povremeno miješanje kuhajte dok povrće ne bude gotovo, a pred kraj dodajte istisnuti režanj češnjaka te začinite s malo soli, papra i čilija u prahu. Skuhajte 250 g integralne tjestenine u vodi s malo soli te poslužite s umakom od povrća.

Top 5 najbolji savjeti: