Rečenice "bezveze se brineš" ili "dramatiziraš" samo su podsjetnik da vas sugovornik ne sluša, a "nikad" ili "uvijek" označava negativnosti i treba ih izbaciti
Pozitivan razgovor spriječit će da rasprava postane svađa...
Problemi silaze s usana, stara je kineska poslovica koja najbolje opisuje ljude s lošim komunikacijskim vještinama. Oni najčešće podcjenjuju ili ignoriraju osjećaje sugovornika u raspravi te izgovaraju rečenice poput "bezveze se brineš", "dramatiziraš", "tvoje pritužbe su neutemeljene", "ne zanima me". Ti naučeni obrasci vrijeđaju sugovornika i onemogućuju normalan razgovor. Ovakva komunikacija teško ostvaruje skladne odnose te bi trebalo mijenjati svoj pristup čak i ako loše namjere doista nisu prisutne, savjetuju psiholozi.
Uvijek, nikad, svaki put - treba izbaciti iz rasprave
Ove naizgled jednostavne riječi imaju vrlo komplicirana značenja u kontekstu rasprave. Najčešće se odnose na loše karakteristike ili ponašanje, a riječi poput "uvijek", "nikad", "svaki put", "ponovno", "svi" neće nikome pomoći. Smanjite ih ili još bolje, potpuno izbacite iz rasprava, i oboje ćete biti zadovoljniji.
Npr.
- Uvijek ostavljaš podignuti dasku toaleta
- Nikad ne pitaš kako se ja osjećam
- Opet si lijen
- Svaki put zaboraviš
- Svi znaju da si razmažena
Takve univerzalne rečenice problematične su na nekoliko načina, a prvenstveno zbog toga što osuđuju onoga kome su upućene. Drugi razlog je zbog toga što su one usmjerene na ono što je pogrešno ili krivo, a ne kako nešto poboljšati. Ovakve rečenice osobito je važno izbjegavati u razgovoru s djecom, jer loše djeluju na njihovo samopouzdanje.
Strogi prema sugovorniku, a blagi prema problemu
U svakoj komunikacijskoj situaciji prisutna su dva elementa, sugovornik i predmet razgovora. Efektivni komunikatori znaju odvojiti problem o kojem žele raspraviti od sugovornika, tako da se fokusiraju na ono što žele postići. Govornici s lošim vještinama napadaju sugovornika te osuđuju njihovo ponašanje zbog postavljenog problema.
Primjer nedjelotvorne komunikacije je izjava poput "tako si glup", dok bi primjer djelotvorne komunikacije bio "Ti si pametan, a ono što si napravio jutros nije bilo pametno".
Pri skretanju pažnje sugovornika na problem, bolje je koristiti veznike "a" i "i" umjesto "ali", savjetuju komunikolozi. Riječ "ali" ima negativno značenje jer se često tumači kao suprotnost onom ranije rečenom, pa izjava zvuči neiskreno.
Posljedice loše komunikacije
Nedjelotvorna komunikacija vodi konfliktima i pogoršanju odnosa, a njezine tri najčešće posljedice za sugovornika su povlačenje u sebe, bijeg iz situacije te napadačko-obrambeni stav. Ipak, postoji izlaz iz loše komunikacije, a njeni pozitivni primjeri mogu se naučiti jednako kao što smo usvojili negativne u djetinjstvu.
- Komunikacija je vještina koja se uči, Ona je poput vožnje bicikla ili tipkanja, pa ako ste voljni raditi na njoj, možete vrlo brzo poboljšati kvalitetu svog izražavanja u svakom dijelu žvota - ističe psiholog i komunikolog Brian Tracy.