Nakon raznolikosti i naglaska na brojne figure u svijetu mode, dešava se promjena. Ako je suditi po tjednima mode koji su nedavno održani, mršavost se vraća na velika vrata
ŽENE ČAČKALICE
Povratak pretjerano mršavih manekenki: Trend s nedavnih tjedana mode vraća 'heroin šik'
Nakon nekoliko godina tijekom kojih smo vidjeli jačanje trenda raznolikosti, pa su djevojke raznih figura šetale pistom – i danas ih ima – činjenica je da je većina njih opet super vitka. Situaciju je komentirala Liz Jones, koja niz godina radi u svijetu medija te je 'zaratila' sa scenom kad su se na pisti pojavile ultramršave manekenke. Naime, smatra da brendovi još uvijek nisu shvatili da ženama treba nešto realno na pisti, odnosno da publika i manekenke nisu slični, već potpuno različiti.
No danas smo na istoj točki, iako je činjenica da je zadnjih godina svijet prigrlio raznolikost, vidimo u reklamama razne tipove manekenki, kao i na modnoj pisti. Sezona koja je nedavno predstavljena, za proljeće 2023., dokazuje da je takozvani 'heroin chic' očito opet u modi, odnosno moda pokazuje svoje ne tako lijepo lice.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:34
Valja se ovdje prisjetiti i da je sve skupa odgovor na našu stvarnost, a moda reagira, ona je alat kojim društvo pokazuje i svoje 'ružno' lice – situacija u svijetu nije bajna, daleko od toga, stoga se taj moment itekako osjeti na pisti. S druge strane, moda je mašta, bijeg u nešto ljepše i stvarno može biti jedno lijepo, oku ugodno vizualno poglavlje.
Liz je nedavno posjetila ključne modne revije te bila šokirana onime što je vidjela.
- Bila sam na reviji kuće Prada, već dugo je ona moj favorit. No, na pisti mi se pričinilo kao da gledam 'Noć vještica', te mlade žene su bile toliko mršave da je odjeća doslovno lepršala oko njih, poput jedara na jarbolu – naglasila je Liz, piše Daily Mail.
Prisjetila se kako je vidjela doslovno kosti manekenke, njezine su bedrene kosti toliko stršale da ju je podsjetila na žrtve koncentracijskog logora.
- Pokazala sam njezinu fotografiju liječniku, rekao mi je da ona vjerojatno ima indeks tjelesne mase oko 14, a zdravi ljudi imaju najmanje 18. Očito, njezino je zdravlje ugroženo - istaknula je.
Smatra da je ova sezona imala najmršavije manekenke u posljednjih nekoliko desetljeća.
Iako voli modu čitav život, Liz ističe da je tu viziju lako uništiti kad vidite izbliza sve te modele. To je, napominje, realna strana čitave priče. No, publika plješće, oduševljena je svime, svi fotografiraju i objavljuju po društvenim mrežama. Time se trend širi, postaje virtualna, a onda i doslovna stvarnost. Ideali ljepote mijenjaju se, no gotovo ih je nemoguće pratiti, jer nismo u mogućnosti svako malo mijenjati tijelo.
Nije Liz jedina koja je podigla prašinu oko svega toga, a s njom se složila i Camilla Long, spisateljica i feministkinja.
- Zabavlja me vidjeti kako isti ljudi hvale sve to, a užasavaju se nad, primjerice, onime što se dešava u Iranu, iako je veo, relativno govoreći, daleko bolja stvar od ove poplave luđačkih košulja koje mrze tijelo – komentirala je Long.
Prada i njezine kolege ne gledaju to tako, oni vide samo stvaranje odjeće, smatra Liz. Vjeruje da se mora više pričati o ovom globalnom problemu, jer su te mršave djevojke u opasnosti, a i sve one koje im se dive.
Naravno, neke djevojke su tako prirodno građene, vrlo mršavo, no mnoge od njih su zapravo neuhranjene. A većina drugih pokušava ih ponašati te se time sve skupa izlažu depresiji, krhkim kostima, gubitku mišićne mase, slabom imunitetu, neplodnosti, preranom starenju. U konačnici, njihovi organi mogu otkazati, što je onda fatalno.
- Znam sve to iz osobnog iskustva jer sam bila anoreksična od 11. do 40. godine, imala sam samo jednu mjesečnicu cijeli život. Moja kampanja za zabranu mladih, vrlo mršavih modela započela je krajem devedesetih, kada sam postala urednica Marie Claire. Cijeli sam život voljela modu, ali moj je san uništen kad sam vidjela stvarnu stranu scene – ispričala je Liz.
Osjećala se kao da svi oko nje spavaju, a ona je jedina budna i vidi realnost. Naime, pitala se – zašto se odjeća prodaje na tijelima koja izgledaju lažno. Zato je odlučila da je njezina misija ne dopustiti da se drugima dogodi ono što se dogodilo njoj.
U travnju 2000., zajedno s tadašnjom laburističkom vladom bila je domaćica Body Summita.
- Donijeli smo prijedlog za kodeks ponašanja koji bi urednice ženskih i tinejdžerskih časopisa dobrovoljno potpisale, zabranjujući kosturski tanke manekenke na svojim stranicama. Htjeli smo da se slože da ne koriste modele mlađe od 16 godina ili one s opasno niskim BMI-om te da prestanu obrađivati slike – prisjetila se aktivistica.
Nadala se da će joj se svi pridružiti, no kad je došla u ured, na stolu ju je čekalo pismo drugih urednika i agenata modela, u kojemu ističu kako se protive njezinu potezu. Na koncu, ništa od toga nije prošlo, a u Downing streetu 10, u uredu premijera, prestali su joj se javljati.
Sličan potez pokušali su i drugi, 2016. godine osnovan je Models Trust, čiji je cilj bio osigurati dobrobit modela, uključujući savjetovanje, anonimne ankete s povratnim informacijama i osiguranu hranu u backstageu revije. Projekt je pokrenut kad se situacija s poremećajima prehrane u Velikoj Britaniji pogoršala.
Health Survey England je objavio da je broj djevojaka starijih od 16 godina koje su imale poremećaj prehrane, porastao sa šest posto u 2007. na 16 posto u 2020. Da stvar bude gora, te brojke nastavljaju rasti.
Naravno da je pandemija dodatno pogoršala situaciju te je British Medical Journal objavio da je porast poremećaja prehrane 'frapantan'.
Situaciji ne pomažu ni društvene mreže. Na TikToku mlade djevojke objavljuju videe u kojima prikazuju i otkrivaju trikove kako bi se 'ponašale poput modela'. Jedu krumpire bez soli, kako bi izbjegle zadržavanje vode i nadutost, često im je na meniju samo salata, a tu su i prijedlozi da se čitav dan jedu samo žvakaće gume i pije voda.
Sada se postavlja pitanje – kako to da se nakon nedavne raznolikosti i popularnosti oblina, heroinski chic vratio na scenu. Naime, među uzrocima su i pandemija, strahovi, ekonomske krize i rat. Stoga su se dizajneri vratili onome što je funkcioniralo prije.
- Hit je moda s kraja 80-ih i početka 90-tih, ja to zovem bulimična moda – ističe Liz. U to doba nova manekenka koja je ponijela trendove bila je sitna, vrlo vitka Kate Moss, i danas poznata kao top model.
Ona je postala ideal u to doba, a Cindy, Naomi i slične ljepotice ostale su u drugom planu.
I sada sav taj napor oko inkluzivnosti i 'bodypositivity' smjerova, pada u vodu, čini se kao da je sve manje vidljiv.
Kad se heroinski šik prvi put pojavio – što je kulminiralo na ozloglašenom snimanju Kate Moss za Vogue 1993., gdje je podsjećala na problematično dijete – mislili smo da su o svemu tome odlučile žene, prisjeća se Liz.
- No, nisu o tome odlučivale žene, već muški dizajneri. Kasnije se otkrilo da se Kate Moss na tom snimanju rasplakala, nije htjela pokazati bradavice. Često muški dizajneri komentiraju manekenke, jednoj je prije piste rekao da su joj bokovi previše široki za modnu pistu – priča bivša urednica modnog magazina.
Za krivce ovih trendova smatra muške modne dizajnere, među njima ističe i Rafa Simonsa, ali i Demnu, kreativnog direktora Balenciage.
- Balenciaga? Modeli kao da su se nasukali u moru, a Balmain? Je li to žena? Nije. Burberry? Žene imaju toliko male grudi, još djeluju kao da ih je netko zavezao – samo su neki od primjera podrške ovom trendu, smatra Liz.
- Tom Ford poslao je žene ove sezone na pistu s otkrivenim međunožjima. I Valentino kreacije, koje potpisuje Pierpaolo Piccoli, su dramatične, djeluju kao one koje sam susretala kad sam bila hospitalizirana radi anoreksije, kao 21-godišnjakinja – komentirala je.
Nije da su dizajnerice puno bolje, dodaje aktivistica za prava manekenki.
- Što je s Victorijom Beckham, koja je u svibnju izjavila da je mršavost 'staromodna' i da žene žele imati obline? Vratila se odijevanju onoga što najbolje zna: žena poput štapova – ispričala je Liz, navodeći kako i ženski dizajneri koriste pretjerano vitke djevojke.
Diorova dizajnerica Maria Grazia Chiuri nas u novoj kolekciji, za proljeće/ljeto 2023., vraća na maleni, stegnuti struk 'Bar' jakne koja je osmišljena 1946. To također nije nikakav napredak, smatra bivša urednica.
- Versace, na čelu s Donatellom? Manekenke su izgledale kao da im je potrebna palijativna skrb. Ove sezone ženski modeli nisu ni konvencionalno lijepi. Tijela su im žilava, čvrsta, nimalo ženstvena. Ovo je problem s više aspekata, ali vjerujem da u njegovom središtu leže i moćni muškarci u svijetu mode, ovo je brisanje ženstvenosti - govori.
Od političara koji brišu riječ 'žena' iz predloženih izmjena zakona o rodiljnom dopustu i zamjenjuju je s 'osoba' (potez koji je zaustavio Dom lordova), do NHS bolnica koje od liječnika i primalja traže da kažu 'rađajući roditelj' nego 'majka', identitet onoga što znači biti žena napadnut je kao nikada prije. Iza ovih zahtjeva, naravno, stoji radikalni trans-aktivistički pokret - a žene su te koje snose najveći teret njihovog ekstremizma, smatra Liz.
- Sada je iskorjenjivanje žena očito u modi - u figurama kostura koje nimalo ne podsjećaju na tijelo normalne žene. Čak se ni revije više ne nazivaju 'ženska odjeća' - samo 'konfekcija'. Utjecajni ljudi više ne žele vidjeti bokove, grudi, trbuščiće, već, samo novac. Dok nas 'brišu', prazne nam džepove – uvjerena je Liz.
Naravno, postoje i mnogi financijski čimbenici koji objašnjavaju zašto brendovi preferiraju niže žene da nose njihovu odjeću. Naime, brže je, lakše i jeftinije proizvesti odjeću za tanko tijelo.
- Sjećate li se pobune iz 2009. kada je otkriveno da M&S naplaćuje 15 kuna više za košaricu grudnjaka iznad DD? Ubrzo su odustali, unatoč isticanju da veći grudnjaci zahtijevaju više tkanine, vremena strojara, vještine, pakiranja – tumači aktivistica.
Također, korištenje krupnijih i nešto starijih manekenki baš i nije uspjelo. U interesu raznolikosti vidjeli smo da modni i kozmetički brendovi koriste krupnije žene za reklamiranje svojih proizvoda posljednjih godina.
No, iako je većina publike koja troši ipak nešto starija, a i tijelo nije poput štapa, 64-godišnja Andie MacDowell je možda hit na pisti i naslovnici, ali neće povećati prodaju. Zašto? Zato što žene koje su sretne u vlastitoj koži – što raznolikost potiče – ne pokušavaju glumiti nekog drugog, već znaju da su jedinstvene, kupuju ono što žele, nije im bitno tko je na reklami. Mnoge druge, nesigurne, žele vidjeti mlade ideale, ono u što se žele pretvoriti.
U međuvremenu, luksuzni brendovi jednostavno ne rade dobro modu plus size, jer sami dizajneri često ne znaju kako raditi za tijela koja ne izgledaju napola izgladnjela.
- Sve donedavno, naša glavna modna škola, londonski Central St Martins, kako mi je jednom rekla direktorica tečaja, pokojna Louise Wilson, posvetila je samo pola sata krojenju uzoraka za žene s oblinama tijekom trogodišnjeg tečaja - kap u moru u usporedbi na sate provedene na radu za manje, sitne i mršave figure - prisjetila se Liz.
Nakon godina rada u industriji, nada se da će jednom konačno doći kraj ovim previše mršavim trendovima, no o tome se, smatra, treba više pričati. Radi se o zdravlju mladih djevojaka, što je uistinu na koncu najvažnije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
