Pomicanje sata "prijeti" srcu, izaziva glavobolje i nesanicu

U nedjelju u 2:00 sata počinje ljetno računanje vremena, a s obzirom na to da pomicanje kazaljki za jedan sat unaprijed znači manje sna, stručnjaci tvrde da ono nepovoljno djeluje na naš unutarnji sat te povećava rizik od srčanog udara. Zbog ukradenog sata sna rizik od srčanog udara je, tvrde, najveći u ponedjeljak ujutro, no švedsko je istraživanje pokazalo kako je on povećan i tijekom tri dana nakon pomicanja sata. 

U tom razdoblju mnogi ljudi imaju problema s nesanicom i glavoboljom, brojnije su i prometne nesreće, a umor zbog ukradenog sata sna može smanjiti i koncentraciju te produktivnost na poslu.

Cijelo tijelo je pod stresom

- Naš unutarnji sat je fino baždaren, podešavanje se odvija polako i postupno tijekom godine, praktično na razini minuta na dan, tako da je pomicanje ritma za čitav sat izniman psihofizički stres za cijeli organizam, što osobito teško doživljavaju kronični bolesnici. Pomicanje sata nam zaista može stvoriti probleme kojih tek polako postajemo svjesni. Nepovoljan utjecaj poremećenog ritma spavanja na autonomni živčani sustav i pojačanje upalnih procesa u organizmu povezuje se s povećanjem broja samoubojstava i prometnih nezgoda te blagim povećanjem slučajeva akutnog infarkta miokarda u danima nakon pomicanja sata - upozorava prof. dr. Viktor Čulić, internist i kardiolog Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split te voditelj Jedinice za znanstveni rad KBC-a Split.

Istraživanje Sveučilišta Colorado pokazalo je da u periodu neposredno nakon proljetnog pomicanja sata bolnice bilježe porast od čak 25 posto broja pacijenata sa srčanim udarom. 

Švedsko istraživanje, koje obuhvaća razdoblje od dvadeset godina, pokazalo je porast broja infarkta miokarda u tjednu nakon proljetnog pomicanja vremena, koji je najizraženiji od ponedjeljka do srijede, a među žrtvama infarkta više je žena.

Povećani rizik od infarkta 

- Jedno od važnijih istraživanja na ovu temu provedeno je i u KBC-u Split te je objavljeno u priznatom časopisu Chronobiology International. Tijekom prva četiri radna dana, nakon proljetne promjene vremena, na našem području rizik nastanka infarkta u populaciji povećan je oko 30 posto, najviše u ponedjeljak te je nešto veći u muškaraca. Na prosječnih desetak infarkta, za razdoblje od četiri dana, na splitskom području to znači dodatna tri infarkta, odnosno malo manje od jednog infarkta na dan - dodaje prof. Čulić.

Priprema tijela za promjenu

Iako ozbiljnog razloga za paniku nema, neke mjere ipak mogu pomoći da mirnije spavamo i bezbolnije uskladimo unutarnji sat s novim, ljetnim računanjem vremena te tako uvelike ublažimo psihofizički stres.

- Kao pripremu u danima prije promjene računanja vremena poželjno je izbjegavati tvari koje uzbuđuju poput veće količine kave, čaja ili cigareta. Važni su i lijekovi za smirenje i spavanje koji se, nažalost, danas prečesto koriste, pri čemu se zaboravlja da i oni remete normalni ritam spavanja. Prostor u kojem se spava mora biti ugodan za ovo stanje, odnosno dovoljno mračan, tih i hladniji. Nadalje, poželjno je pridržavati se uobičajene dnevne rutine sa što manje ‘noćarenja’. Posebice je koristan, i inače preporučljiv, zdrav doručak te što više boravka na otvorenom, osobito na suncu zbog prikupljanja vanjskih informacija o normalnom dnevnom ritmu - savjetuje prof. Čulić. 

Utjecaj promjene vremena možemo smanjiti i prehranom. 

- Budući da jetra zauzimaju središnje mjesto u metabolizmu, odnosno u funkcioniranju izmjene tvari u organizmu, preporučuje se lagana prehrana koja obiluje unosom voća i povrća bogatih vitaminima i mineralima koji će razbuditi organizam, a i pročistiti jetra. Detoksikacija ili čišćenje organizma balansiranom prehranom bogatom voćem i povrćem pomaže tijelu vratiti prirodnu ravnotežu i energiju koja nam je potrebna u proljetno vrijeme kad se, osim prirode, budi i organizam. Tako ćemo izbjeći i pojavu tzv. proljetnog umora - govori dr. Čulić. Priprema za proljetnu krađu sata sna, dodaje, može uključivati i navijanje budilice malo ranije, no ne više od 20-30 minuta nekoliko dana prije pomicanja sata, jer istraživanja upućuju na to kako je sve više od toga izvan povoljnih fizioloških granica i ima karakteristike stresa. Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisanu terapiju, osobito kardiološku, neurološku i psihijatrijsku. Konačno, redovita tjelovježba, pri kojoj se pristojno oznojimo, osnova je kardiovaskularnog zdravlja, ali i zdravlja općenito te može pomoći zdravijem snu, kaže prof. Čulić ističući da su ovi savjeti osobito korisni za bolesnike od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti koji najteže doživljavaju stres zbog promjene dnevnog ritma.

Thinkstock