Plan prehrane za dijabetičare najzdravija je dijeta na svijetu

Prema najnovijim procjenama, oko 371 milijun ljudi živi sa šećernom bolešću, a čak polovica oboljelih nema postavljenu dijagnozu bolesti. U Hrvatskoj, prema nekim ranijim istraživanjima, više od 40 posto oboljelih još nema postavljenu dijagnozu pa se procjenjuje da gotovo 400.000 ljudi ima dijabetes. Većina oboljelih ima dijabetes tipa 2, no bolest sve više pogađa i djecu.  

- Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest koja se očituje nesposobnošću gušterače da izluči dovoljno inzulina. Sve dok ne propadne 90 posto beta-stanica gušterače, bolest ne šalje nikakve znakove. A tada je već je kasno i jedino što preostaje je doživotno primanje inzulina - objašnjava endokrinolog, prof. dr. sc. Miroslav Dumić. 

Posljednjih 10-15 godina, dodaje Dumić, iz nepoznatih razloga, bilježi se porast učestalosti dijabetesa tipa 1, ali i tzv. staračkog dijabetesa (tip 2) u djece. 

- U Hrvatskoj smo prije 15-ak godina imali do 80 novootkrivenih slučajeva dijabetesa tipa 1 u djece, a danas je riječ o 130 slučajeva na godinu. Čak 30 posto novooboljelih mlađe je od sedam godina - napominje endokrinolog i dodaje kako statistike na terenu pokazuju da je sve više mladih koji obolijevaju od dijabetesa tipa 2 ili tzv. staračkog dijabetesa koji pogađa 94 posto od ukupnog broja oboljelih. I dok je kod dijabetesa tipa 1 bolest u većini slučajeva uzrokovana genskim predispozicijama, dijabetes tipa 2 povezuje se s pretilošću i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. 

- Ključ je u kontroli tjelesne težine i skidanju suvišnih kilograma te povećanju tjelesne aktivnosti jer ona olakšava inzulinu ubacivanje glukoze u stanice. Tim se ključnim životnim navikama bolest može odgoditi, pa čak i spriječiti - poručuje dr. Dumić. 

Najvažniju ulogu u ranom otkrivanju dijabetesa u djece imaju roditelji, kaže liječnik. 

- Žeđ i učestalo mokrenje znakovi su da je šećer već visok. Zato bi roditelji pretilu djecu trebali iz preventivnih razloga čim prije odvesti na kontrolu šećera u krvi. Uz to, ključne korake u prevenciji čine uvođenje reda u prehranu, povećanje tjelesne aktivnosti te ograničavanje vremena koje dijete provodi uz TV i računalo - napominje prof. dr. sc. Miroslav Dumić. 

Ako se dijete često noću budi mokriti ili kaže da je žedno, roditelji, vrijeme je za oprez

Roditelji mogu posumnjati na dijabetes ako dijete često mokri i noću i danju, budi se jer je žedno. Osim žeđi i mokrenja na bolest upućuju i gubitak na težini, umor te općenito manjak energije, ali i česte glavobolje te promjena ponašanja, upozoravaju liječnici. 

Kod djece u Hrvatskoj i Europi najzastupljeniji dijabetes tipa 1, a u Americi dijabetes tipa 2

Dok su djeca u visokorazvijenim državama, osobito u SAD-u, sve više izložena dijabetesu tipa 2, koji se izravno povezuje s pretilošću i nezdravom prehranom, kod djece u Europi, pa i u Hrvatskoj, dominantan je dijabetes tipa 1, pokazuju najnovije statistike. 

Predijabetes ima oko 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj

Pretpostavlja se da je u tihoj fazi bolesti, tzv. predijabetesu, najmanje 60.000, a možda i više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj. Ta faza može potrajati i do deset godina pa je prepoznavanje bolesti ključno. A najbrži put do rane dijagnostike su redoviti pregledi. Zato bi i zdravi ljudi koji ne sumnjaju na dijabetes trebali redovito kontrolirati glukozu u krvi. 

Rizični faktori: Geni, pretilost, nekretanje i stres

Starijima od 50 preporučuje se jedanput na godinu obaviti kontrolu šećera, a s obzirom na to da se dijabetes tipa 2 pojavljuje u sve mlađoj dobi, takva se kontrola preporučuje i mlađima. Osobito ako postoje glavni rizični faktori: pretilost, nedostatak kretanja, trajna izloženost stresu te ako bliska osoba u obitelji boluje od dijabetesa.

Plan prehrane

Prehrana koja se preporučuje dijabetičarima zapravo je model prehrane koji je preporučljiv i zdravim ljudima, kao i onima koji su uočili probleme s razinom šećera u krvi te žele što dulje odgoditi upotrebu lijekova i inzulina, kaže nutricionistica Mirna Trumbetaš. 

Dodaje kako nije prioritet samo birati zdrave namirnice nego i hraniti se pravilno, tako da prehranu rasporedimo u pet obroka i da ih ne preskačemo te tako da su u svakom obroku zastupljene sve hranjive tvari u pravilnim omjerima, u količini koja odgovara potrebama pojedine osobe. 

- Za dijabetičare je izuzetno važno da su obroci pravilno raspoređeni u danu i redoviti te da su zastupljene sve namirnice, odnosno svi hranjivi nutritijenti, pri čemu postoje određena pravila. Na primjer, pri izboru ugljikohidrata treba birati cjelovite te namirnice koje su bogate vlaknima. To su cjelovite žitarice i povrće koje dijabetičari smiju jesti u neograničenim količinama - kaže nutricionistica. Osobito se preporučuju zeleno lisnato povrće, kiseli kupus, kelj i raštika, a s krumpirom, mrkvom i ciklom treba biti umjereniji.   

- I voće je bogato vlaknima te se svakako preporučuje zdravim ljudima, no oboljeli od dijabetesa ipak trebaju voditi računa o količini zbog prirodnog šećera, odnosno fruktoze koju sadrži, a koja utječe na visinu šećera u krvi - dodaje nutricionistica Trumbetaš. Vlakna su zdrava jer usporavaju otpuštanje šećera, pa pomažu da ne dođe do prevelikih skokova šećera u krvi. Posebno je važno voditi računa o veličini obroka. 

- Oboljeli od dijabetesa sigurno to znaju i, ako ne rabe vagu, vode računa o mjerenju jedinica hrane koje će pojesti u obroku. No i zdravi ljudi bi morali voditi računa o tome, osobito danas kad se nudi izobilje praznih kalorija koje nemaju nutritivnu vrijednost, a pune su masnoća i loših ugljikohidrata - upozorava Mirna Trumbetaš. Kad počnete voditi računa o tome kako se hranite, preporučljivo bi bilo odvagnuti namirnice, no mnogi se izgovaraju da nemaju vremena za to. U tom slučaju možemo se poslužiti jednostavnim mjerama.

- Na primjer, kad odmjeravamo povrće, dobra je mjera jedna šaka. To jedino ne vrijedi za salatu jer nju možemo pojesti u izobilju. S masnoćama se uvijek treba zadržati na jednoj ili dvije žličice - kaže naša sugovornica i dodaje kako pritom treba birati zdrave masnoće kao što je maslinovo ulje. Orašaste plodove brojimo na komade, pa pod porciju možemo računati osam oraha ili badema, a za meso odlična je mjera ispruženi dlan.

- Važno je jesti na miru, tako da hranu poslužimo u tanjuru, ne ispred TV-a ili računala. Tako ćemo biti svjesniji toga što i koliko jedemo. Također, treba dobro prožvakati svaki komad mesa ne samo zbog bolje probave nego i zato što ćemo tako biti svjesniji toga koliko smo pojeli i prije ćemo biti siti. Zato nećemo posegnuti za novim komadom prije no što osvijestimo je li nam to potrebno - zaključuje Trumbetaš.

Najvažnije je brinuti se o omjeru namirnica

Pri kreiranju jelovnika važno je paziti na omjer ugljikohidrata, proteina i masti. Stručnjaci kažu da bi 55-60 posto jelovnika za dijabetičare trebali činiti ugljikohidrati, 15-20 posto bjelančevine, a 25-30 posto zdrave masnoće. 

S ugljikodratima svakako valja oprezno jer previše ugljikohidrata može dovesti do značajnog povišenja šećera u krvi. 

Pravila uz koja se zdravije jede

Ne preskačite doručak, tako riskirate šećer 

Preskakanje doručka najmanje jedanput na tjedan povećava rizik od dijabetesa tipa 2 za 20 posto, pokazala je studija provedena na 29.000 muškaraca objavljena u The American Journal of Clinical Nutrition. 

Prvim obrokom u danu unosimo energiju i nutrijente koje su organizmu potrebne za obavljanje svih fizioloških funkcija te bi on trebao zadovoljiti trećinu ukupnih dnevnih energetskih potreba, kaže mag. nutricionizma Jelena Tomić. Ako večerate u 19.30, a idući dan ne doručkujete te vam je prvi obrok ručak oko 12 h - organizam tako 16 sati radi bez goriva. U takvom stanju izgladnjivanja instinktivno biramo energetski bogatu hranu koja će nas brzo zasititi, najčešće namirnice bogate mastima i jednostavne ugljikohidrate. 

Osim što tijelu osigurava energiju i hranjive tvari, doručak je moćan saveznik zdravlja. 

- Ljudi koji redovito doručkuju imaju manji indeks tjelesne mase te time i manji rizik obolijevanja od nezaraznih kroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti - dodaje Tomić. 

Idealan zajutrak, dodaje, trebao bi sadržavati mlijeko ili mliječni proizvod (jogurt, svježi sir...), voće/povrće i cjelovite žitarice ili proizvod od njih (zobene ili ražene pahuljice, integralni kruhovi i peciva, integralni krekeri i sl.). Takav obrok sadrži složene ugljikohidrate, prehrambena vlakna, proteine i masti te osigurava postupan rast glukoze, krvnog šećera koji je osnovno gorivo organizmu. 

No ako za doručak pojedete bijelo pecivo, ono će, upozorava, izazvati nagli rast glukoze u krvi, ali i ponovni nagli pad te ćete ubrzo opet ogladnjeti a da pritom organizam nije dobio nutritivno vrijedan obrok.

Primjer jelovnika od 1600 kalorija

Doručak

Međuobrok

Ručak

Međuobrok

Večera