Najnovija studija pokazala je povezanost između unosa piletine i određenih tipova karcinoma, dok je za crveno meso dokazano da utječe na razvoj raka. Stručnjaci objašnjavaju kako i koliko jesti mesa
STRUČNJACI OTKRILI:
'Ograničite meso na tri puta tjedno i birajte ono kvalitetno'
Znanstvenici s Oxforda promatrali su 475.000 sredovječnih Britanaca u razdoblju između 2006. i 2014. godine te proučavali njihovu prehranu i bolesti koje su se kod njih razvijale. Jedan od zaključaka studije je da se piletina može povezati s većim rizikom od raka. Čak 23.000 ispitanika oboljelo je od neke vrste karcinoma, pri čemu je posebno zabilježen viši rizik od razvoja melanoma, raka prostate i ne-Hodgkinovog limfoma.
No, sami istraživači u studiji koja je objavljena u Journal of Epidemiology and Community Health, kažu kako ne mogu objasniti uzroke te pojave, odnosno na koji način je piletina povezana s rakom - je li stvar u tome da je kancerogeno meso, ili je upitan način pripreme.
Iako ova studija ne daje sve odgovore, američki stručnjaci nedavno su objavili istraživanje koje je pokazalo da su žene koje su prestale jesti piletinu, a počele jesti janjetinu, junetinu ili svinjetinu, smanjile rizik od razvoja raka dojke za čak 28 posto.
- Ne bih rekla da ti rezultati imaju veze samo sa piletinom, odnosno konzumacijom piletine same po sebi, no nema sumnje da može imati veze s načinom uzgoja mesa, kod kojeg je proizvođačima važan samo brzi rast pilića u što kraćem vremenu. Zbog toga se u njihovoj prehrani često koriste razne vrste lijekova, posebno antibiotika, ali i hormona, kojima se ciljano postiže rast pilića. Posebno bijelog mesa, koje je vrlo popularno u prehrani djece, komentira dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije i radioterapije iz Poliklinike za ginekologiju 'Eljuga'.
No, danas to nije samo problem piletine, nego i drugih vrsta mesa, s tim da treba uzeti u obzir i pesticide koji se koriste u biljnoj hrani koju životinje jedu, kao i ona koju konzumiraju ljudi, jer i oni mogu poremetiti rad endokrinog sustava kod čovjeka.
- Dakle, mogu reći da nisam u potpunosti suglasna s preporukom da ne smijemo jesti piletinu, ili meso. Rekla bih da treba jesti sve, ali je važno voditi računa o kakvoći hrane. A mi danas za mnoge namirnice koje dođu do našeg stola ne možemo biti sigurni u njihovo porijeklo i način proizvodnje, upozorava sugovornica. Dodaje kako je pogrešan trend kojem se priklanjamo da jedemo jeftino, a puno, odnosno bogate i obilne obroke, jer to također vodi povećanju rizika od razvoja mnogih bolesti, pa i raka.
- Dokazano je, naime, da se upravo u potkožnom masnom tkivu taloži najviše štetnih tvari za organizam, koje onda imaju dugotrajno djelovanje i mogu značajno pridonijeti razvoju bolesti, pojašnjava dr. Sušac. Zbog toga bismo, dodaje, trebali povesti računa o tome što jedemo, odnosno koja je kvaliteta namirnica koje nabavljamo.
- Hrana, naravno, nije jedini uvjet za razvoj bolesti, ali čini oko 30 posto prevencije, nakon čega se treba posvetiti i načinu života i razmišljanja, što sve zajedno, u konačnici, može povećati šanse da održimo zdravlje, zaključuje onkologinja.
- Teško mi je komentirati pojedinačne studije, no preporuke WHO o zdravim smjernicama prehrane za onkološke bolesnike, kao i za zdrave osobe kod kojih je cilj prevencija bolesti, pa i karcinoma, idu za tim da konzumaciju mesa općenito treba ograničiti, kaže mag. nutricionizma Margareta Bolarić, iz Savjetovališta za prehranu Centra za psihološku pomoć ženama oboljelim od karcinoma, koji djeluje u sklopu udruge žena oboljelih i liječenih od raka 'Sve za nju'.
Naime, općenita je preporuka da meso ne treba jesti svaki dan, te da proteine koji su vrlo važni u prehrani trebamo osigurati iz biljnih izvora.
- Preporuka se posebno odnosi na crveno meso, koje ne bi trebalo jesti više od jednom do dva puta mjesečno, a posebno za mesne prerađevine. Njih bi svakako trebalo izbjegavati, dok se meso općenito može naći na meniju dva do tri puta tjedno. Najbolje ga je kuhati ili prijati, dok bi prženje trebalo izbjegavati, jer se tijekom prženja mogu razviti kancerogeni spojevi, kaže nutricionistica.
U ostale dane proteine možemo namiriti tako da u prehranu uvrstimo više mahunarki, cjelovitih žitarica i ribe. Riba bi, dodaje, trebala biti na meniju barem jednom tjedno, a vrlo je poželjno dva do tri puta, jer osigurava i druge vrijedne nutrijente koji su važni za zaštitu od bolesti, pa i karcinoma.
Crveno meso i prerađevine
Inače, crveno meso i mesne prerađevine otprije su povezane s razvojem raka (debelog) crijeva, pri čemu je najveća studija po tom pitanju, koju su također proveli znanstvenici s Oxforda, pokazala da čak i povremeno jedenje crvenog mesa značajno povećava rizik od razvoja raka debelog crijeva, piše britanski The Sun. U tu skupinu spadaju i slanina i šunka, objavila je WHO još 2015. godine, odnosno sve vrste mesa kod kojih se njihov okus poboljšavao sušenjem na dimu, dodavanjem soli, konzervansa ili pojačivača okusa. Spomenuta studija je pokazala kako već i 50 grama prerađenog mesa na dan povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 posto.
Opća je preporuka da konzumaciju crvenog mesa treba smanjiti na najviše 300 grama na tjedan te da češće treba jesti ribu i meso peradi, savjetuju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u brošuri Prevencija raka dojke. Preporučuje se i smanjiti unos konzervirane i procesirane hrane uz dodatak soli.
- Izbjegavajte prirodno slane namirnice i dosoljavanje gotovih jela, jer je poželjan unos soli manji od 6 g dnevno (jedna čajna žličica) iz cjelokupnog dnevnog unosa. Npr. jedan perec od 70 g sadrži 2,09 g soli, što je 1/3 ukupno potrebne dnevne količine soli (6 g) - dodaju. Također, trebalo bi izbjegavati i vrlo kaloričnu hranu. Iznimka su orašasto voće i sjemenke, koji jesu kalorični, ali imaju dobar sastav koji ne doprinosi neželjenom povećanju tjelesne mase, ukoliko se jedu umjereno. .
Voće i povrće baš svaki dan
Treba konzumirati barem 5 serviranja ili 400 grama raznovrsnog povrća i voća dnevno, dajući prednost vrstama voća i povrća s manje škroba (krumpir i banana su primjeri namirnica s više škroba). Kao izvore složenih ugljikohidrata birajte proso, ječam, heljdu, zob, integralnu rižu i kruh te mahunarke, radije nego bijeli kruh i peciva, rižu te običnu tjesteninu - stoji u smjernicama za prevenciju raka dojke u KBC-a Rijeka.
Budite fizički aktivni pola sata do sat svaki dan
Poželjno je biti aktivan, odnosno vježbati 30 minuta svaki dan, umjerenim intenzitetom. To može biti brzo hodanje, s tim da postupno treba povećavati intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti do 60 minuta dnevno. S druge strane, vrijeme provedeno ispred televizora ili računala treba smanjiti na najmanju mjeru, ističe se u smjernicama za prevenciju karcinoma dojke iz KBC Rijeka.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
