Perfekcionisti bi morali vježbati psihološku fleksibilnost, kako bi se lakše nosili s neočekivanim i nepredvidivim životnim okolnostima, a ključno je pritom stalno razbijati rutinu i smiriti emocije
Perfekcionisti: I u kaosu traže savršenstvo no zato i 'pucaju'
Oni koji teže perfekcionizmu dobro znaju kako to može biti naporno i koliko truda i energije ponekad treba uložiti da sve funkcionira kako treba. Ljudi koji su perfekcionisti često su i vrlo samokritični, pa sami sebi dodatno zakompliciraju život kada stvari krenu naopako.
To je zato što i u kaosu tražite savršenstvo, kaže psiholog dr. Anthony T. DeBenedet, i dodaje da bismo, umjesto razvijanja perfekcionizma, trebali raditi na razvijanju zaigrane inteligencije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Da biste izbjegli to da vam se život pretvori u izgaranje u tome da postignete nemoguće - savršenstvo - bilo bi dobro naučiti nešto od spontanih ljudi oko vas, kaže.
Ključ je u fleksibilnosti
- Što sam više promatrao ljude zaigrane inteligencije, to sam više shvaćao da poanta nije u toj njihovoj spontanosti, nego u tome što imaju veliku fleksibilnost, odnosno mogućnost da brzo i kvalitetno odgovore na neplanirane i nrepredvidive situacija u životu -pojašnjava.
Kako spontanost često povezujemo s iznenadnim odlukama ili promjenama koje neočekivano unesemo u naš život, treba znati da je psihološka fleksibilnost nešto drugo.
Najčešće se ne primjećuje, a zapravo je sposobnost čovjeka da razmišlja u više pravaca kad se dogodi nešto neplanirano. Olakšava nam situacije koje narušavaju našu rutinu i pomaže da ih naučimo cijeniti.
Psihološki, fleksibilnost je lakše postići kad čovjek nije previše 'stisnut', odnosno ukalupljen u očekivanjima i načinu razmišljanja, iako ne treba biti ni posve bez očekivanja. Važno je naučiti prihvatiti promjene koje su se dogodile te pomalo poboljšavati svoju sposobnost da se u tim situacijama snalazimo. Pritom nam značajno mogu pomoći dvije stvari, kaže dr. DeBenedet.
Rutinski prekidajte - rutinu
Mi smo ljudi robovi nakvika. One nam često pomažu da obavljamo neke svakodnevne obaveze, no ako se previše držimo rasporeda i rutine, postat ćemo nefleksibilni. Dodavanjem doze spontanosti doći ćemo do toga da ne postanemo emocionalno izolirani i nezainteresirani te da se otvorimo za nepoznato i za učenje novog, što će omogućiti da postanemo fleksibilniji.
Ako ne znate kako, evo primjera: Promijenite rutinu oko priprema za posao ujutro, otiđite na posao drugim putem umjesto uobičajenom trasom, obiđite dio tvrtke u kojem možda još nikad niste bili, promijenite stranu stola za kojom sjedite tijekom ručka ili večere, ili lezite na drugu stranu kreveta.
Umirite emocionalnu reakciju
Kad se događa nešto neočekivano, to nerijetko izazove navalu emocija. Kolika god bila bura u vama, ne želite dopustiti da te vaše emocije izbiju van.
Ključ za preživljavanje poplave emocija jest u tome da ih lagano držite pod kontrolom, čime ćete deaktivirati neurone koji odgovaraju za naglu reakciju i aktivirati psihološku fleksibilnost.
Naravno, to nije lako. No, ponekad pomaže da naglas izgovorite to kako se osjećate, ili da to napišete na komadu papira. Druga mogućnost je da smisliti neku glupu šifru za navalu emocija, primjerice: bing-bang. Izgovorite ju kad se ne osjećate najbolje, pa vaš mozak neće 'zabilježiti' stanje na koje ste možda mislili (recimo: ljut sam, bijesna, sam, plače mi se i slično), nego ostaje otvoren za različita tumačenja i spreman - prilagoditi se. To je fleksibilnost, prenosi Psychology Today.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...