Stanite na kočnicu! Stresna razdoblja povisuju razinu kortizola u organizmu pa postajemo "navijeni", gladni i u nama prevladava osjećaj unutarnjeg nemira kojeg se teško riješiti
OBRATITE PAŽNJU
Ovo je jedan od glavnih krivaca za nakupljanje sala na trbuhu
Najčešće ga se naziva “hormonom stresa”. Osim što se luči u stresnim situacijama, bilo mentalno ili fizički zahtjevnima, luči se pojačano i kao odgovor na adrenokortikotropni hormon (ACTH) iz hipofize.
- Kortizol je hormon koji se luči u kori nadbubrežne žlijezde. Moramo ga promatrati kao dio vrlo složenog procesa međusobno povezanih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Spada u skupinu hormona glukokortikoida jer ima učinak na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a sudjeluje i u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. Igra ulogu pri stresu i upali te u različitoj mjeri djeluje na brojne organske sustave u ljudskom tijelu - dr. med. specijalistica obiteljske medicine Jasminka Nedić.
Iako je u tijelu zadužen kako bi ga pripremio na rješavanje stresnih situacija (primjerice obrana od napadača, ili glad) problem nastaje kada je kortizol kronično povišen, a naše tijelo stalno dobiva signal da je u opasnosti.
- Tada se pokreće cijeli niz obrambenih mehanizama na biokemijskoj razini što dovodi u konačnici do neželjenih posljedica visoke razine kortizola - povećanja glukoze u krvi, povišenog krvnog tlaka, poremećenog rada štitnjače, lupanja srca, poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena, pretilosti i to osobito - visceralnog tipa (nakupljanja masnih naslaga oko struka), te snižavanja razine testosterona, smanjenja količine mišićnog tkiva, poremećaja raspoloženja, depresije - objašnjava naša sugovornica.
Dodaje da ljudi koji pate od visoke razine kortizola, mogu osjećati pojačanu glad, želju za slatkim i slanim. Osim toga, ne mogu se opustiti, i u njima prevladava osjećaj unutarnjeg nemira, a ponekad ih zahvaćaju stanja euforičnosti, anksioznosti, nesanica ili noćno buđenje te znojenje. Tu su i misli koje neprestano naviru, iracionalni strahovi te osjećaj stalne “navijenosti”.
Visoka razina kortizola potiče i pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, poput masnih naslaga oko struka.
- Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde slijedi i faza smanjene razine kortizola u tijelu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može oscilirati od visokih do niskih, ponekad i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola posljedica je dugoročne povišene razine kortizola i zadnja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa. Organizam se pretjerano iscrpljuje. Tad nastupaju problemi s elektrolitima, fibromialgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture te sindrom izgaranja ili tzv. burn-out sindrom - govori dr. Nedić.
Liječenje se provodi ovisno o ciljnom organskom sustavu koji je pogođen disbalansom razine kortizola to jest nastaloj bolesti, kao što su dijabetes, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, hipertireoza, depresija, dok je duljina liječenja ovisna o nastaloj bolesti.
Pet problema koje uzrokuju povišene razine kortizola
- VIŠAK KILOGRAMA
Za vrijeme razdoblja stresa, kortizol pokušava stvoriti i pohraniti što više energije kako bi je tijelo moglo trošiti poslije. Tijelu govori da uzima više ugljikohidrata i masnoća signalizirajući masnim stanicama da zadržavaju što više masnoće. - KRONIČAN MANJAK SNA
I nakon cjelonoćnog sna budimo se s višim razinama kortizola. Već i kratkotrajna neispavanost vodi ka razdražljivosti, a u kombinaciji s kortizolom otvara apetit, što opet vodi ka povećanju težine. - PROBLEMI SA ŽELUCEM
Visoke razine hormona stresa uzrokuju i probavne probleme, a sluznica u crijevima postaje osjetljivija te sklona upalama. To je razlog za nastanak čira u vrijeme stresnih razdoblja. - VISOK TLAK I SRČANE BOLESTI
Kortizol stišće krvne žile i povisuje krvni tlak te povećava dostavu oksigenizirane krvi. Ovo je odličan mehanizam u situacijama “bori se ili bježi”, ali na dulje staze ima štetan učinak koji može voditi i do srčanog udara. - UTJEČE I NA PLODNOST
Nadbubrežna žlijezda ne može proizvesti kortizol bez hormona progesterona, stoga ga “krade” koliko god joj zatreba, pritom narušavajući hormonalnu ravnotežu u organizmu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
