Ovo je država u kojoj ljudi ne rade prekovremeno, dobro zarađuju i opušteno žive

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna je u današnjem svijetu i za mnoge građane presudna kad donose odluku o preseljenju. Danska je godinama bila jedna od najpoželjnijih zemalja za život, a taj je status zadržala i tijekom 2024. godine,  piše portal travelnoire.com.

POGLEDAJTE VIDEO: Razlike u odgoju djece u vrtićima u Hrvatskoj i Danskoj

Pokretanje videa...

01:29

Razlika u vrtićkom odgoju u Danskoj i Hrvatskoj | Video: 24sata/pixsell

Posvećenost Danaca u ostvarenju ravnoteže između poslovnog i privatnog života očituje se u njihovoj jedinstvenoj kulturi rada i naglasku na tome da privatni život mora biti stepenicu iznad posla. Nekoliko područja odražava ovu predanost, od toga koliko se pažnje pridaje čistoći okoliša, sudjelovanju u građanskom životu, obrazovanju, zapošljavanju, prihodima, zdravlju, sigurnosti i održavanju društvenih odnosa.

Zaposlenici u Danskoj imaju veliku slobodu u odlučivanju kako i kada će završiti svoj posao. Neki čak imaju priliku raditi na daljinu. Posebna značajka danskog radnog dana je fiksno vrijeme za pauze za ručak, čime se zaposlenike potiče na pauze i interakciju s kolegama. To je nešto što je općenito naglašeno u skandinavskim zemljama. Danska, osim toga, svim radnicima nudi najmanje pet tjedana plaćenog odmora. 

Suprotno pretpostavci da kraći radni dan može dovesti do niže produktivnosti, istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da predugi radni dani mogu smanjiti produktivnost. Dansko izvješće OECD-a o boljem životu otkriva da samo 1 posto zaposlenika u Danskoj redovito radi predugo, što je znatno manje od prosjeka OECD-a od 10 posto. Umjesto toga, Danci posvećuju otprilike dvije trećine svog dana (16 sati) slobodnim aktivnostima – od jela, spavanja, pa do prepuštanja raznim aktivnostima.

Danci jako cijene svoje mreže socijalne podrške, a mnogi navode da imaju prijatelje ili rođake na koje se mogu osloniti u teškim vremenima. Također, jako su uključeni u političke procese, imaju vrlo visok odaziv birača, među najvišim u OECD-u. Također, Danci su jako dobro obrazovani. Većina odraslih starijih od 25 godina završila je više srednje obrazovanje, što je više od prosjeka OECD-a.
Prema profesoru Christianu Bjørnskovu s Aarhus Business School, Danci također imaju jedinstven odnos prema novcu. 

- Ovdje novac nije toliko bitan u društvenom životu kao, primjerice, u Britaniji i Americi. Vjerojatno drugačije trošimo novac. Ne kupujemo velike kuće ili velike automobile, volimo trošiti svoj novac na druženje s drugima, kaže profesor Bjørnsko za Svjetski ekonomski forum. To stajalište podupire činjenica da su poslovi i prihodi niže rangirani na listama prioriteta Danaca, nego što su zdravlje, obrazovanje, okoliš i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Iako Danci plaćaju visoke poreze, čini se da im to ne smeta jer ti porezi pridonose socijalnoj državi, koju iznimno cijene. Njihova socijalna država pruža razne beneficije i usluge, što Dancima olakšava održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Država je, među ostalim, provela nekoliko politika za podršku ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Jedan od njih je Flexjobs, shema pokrenuta 1998. Koja omogućava radnicima da zatraže drugačije radno vrijeme, drugačije radne obrasce ili manje fizički zahtjevne zadatke.

Danska, među ostalim, nudi 26 plaćenih tjedana rodiljnog dopusta, što dodatno naglašava predanost zemlje pružanju podrške ljudima umjesto profita. Radnicima također mora biti isplaćeno 100 posto plaće za dane bolovanja, čime se osigurava da nisu u nepovoljnom financijskom položaju kad se ne osjećaju dobro ili su bolesni.

Unatoč visokom poretku ravnoteže između poslovnog i privatnog života, i Danska se suočava s nekoliko izazova. Prije svega, potrošnja lijekova u zemlji, uključujući antidepresive, veća je od prosjeka OECD-a. Jaz između bogatih i siromašnih također je velik. Tako je još 2017. godine oko 20 posto najbogatijih građana Danske zarađivalo gotovo četiri puta više od petine stanovnika s najnižim primanjima. Zemlji je potrebno više kvalificiranih radnika, posebno u inženjerstvu i znanosti, kako bi podržala svoj gospodarski rast.

Usprkos tome, postignuće Danske u postizanju dobre ravnoteže između poslovnog i privatnog života nudi vrijedne lekcije drugim zemljama koje žele poboljšati svoju situaciju.