Matematičari pet sveučilišta proučavali su pet objavljenih romana 'Pjesma leda i vatre' i analizirali ukupno 4244 stranice, kako bi utvrdili kako su i zašto knjige postigle globalni uspjeh
REALNOST U MAŠTI
Otkrili zašto su knjige serijala Igre prijestolja tako popularne
Iako su čitatelji u izmišljenoj seriji knjiga 'Pjesma leda i vatre' očarani zmajevima, jezivim bitkama i nezaboravnim Crvenim vjenčanjem, nova studija otkriva da su romani realniji nego što se to na prvi pogled čini. Pet sveučilišta, uključujući Oxford i Cambridge, proučavali su pet objavljenih romana 'Pjesma leda i vatre' i analizirali ukupno 4244 stranice i više od 1,7 milijuna riječi, kako bi utvrdili kako su i zašto knjige postigle globalni uspjeh.
POGLEDAJTE VIDEO: Student na harmonici odsvirao uvodnu špicu iz serijala 'Igre prijestolja'
Pokretanje videa...
00:53
Matematičari iz Velike Britanije i Irske analizirali su pet knjiga koje su bile temelj za snimanje popularnog serijala 'Igre prijestolja' i otkrili da je George R R. Martin zapravo opisao karaktere, međusobne veze i interakcije slične onima koje doživljavamo u stvarnom svijetu.
Pokazalo se da u knjigama ima više od 2000 imenovanih likova koji međusobno komuniciraju preko 41.000 puta, što - tvrde matematičari - odgovara onome za što su naši mozgovi sposobni. Točnije, tim je identificirao ukupno 2007 imenovanih likova i otkrio da 1806 njih barem jednom stupi u interakciju s drugim likom. Postoji 14 likova koji su glavni pripovjedači različitih poglavlja, što 'čitateljima omogućuje razumijevanje u prirodnim predlošcima', piše Daily Mail.
Također, poglavlja su napisana iz različitih perspektiva likova, a svako uključuje oko 150 veza, što je količina koja ne preopterećuje ljudski mozak. Iako se čini da se šokantne smrti događaju slučajno tijekom cijele priče, studija pokazuje da imaju smisla za nekronološki redoslijed događaja i u našem vlastitom životu.
- Narativna mreža podudara se s razvijenim kognitivnim sposobnostima kako bi omogućila da se složene poruke prenose na pristupačne načine, dok se vrijeme priče i vrijeme diskursa razlikuju na načine koji odgovaraju teorijama naratologije - navodi se u studiji objavljenoj u PNAS-u .
Ova veza matematike i humanističkih znanosti otvara put uporednim književnim studijama, te pruža kvantitativnu potporu široko rasprostranjenom mišljenju da su smrti u knjigama nasumce raspodijeljene u cijeloj naraciji, iako zapravo nisu.
- Priča odražava iskustva u svakodnevnom društvenom svijetu i stoga ne preopterećuje kognitivne sposobnosti - kažu istraživači. Dodaju da je slična ograničena veličina odnosa i interakcija, zajedno sa strukturom likova, viđena u Shakespeareovim dramama.
Šokantne smrti, poput Roba Starka i Hodora, čitatelje su možda ostavile bez daha, ali studija napominje da su takvi likovi umrli na način koji je u skladu s redovnim ljudskim aktivnostima. I samo se čini se da su slučajne i iznenađujuće u cijeloj knjizi, jer ih je Martin tako zamislio.
- Čini se da prikazivanje značajnih događaja s odmakom vremena, umjesto kronološki kako se stvari događaju, dodatno održava napetost čitatelja - zaključili su istraživači koji potpisuju studiju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
