Održivost u gradnji: ponovna uporaba materijala nakon rušenja zgrada postaje prioritet

Projekt BLOOM bavi se važnim pitanjima: sanacijama posljedica potresa i rastom poslovanja. Cilj mu je obučiti mala i srednja poduzeća kako da budu uključena u sve aspekte kružnoga gospodarstva. Kako riješiti otpad nakon obnova zgrada, kako graditi zgrade u budućnosti (npr. iskorištavanjem 25% građevinskog otpada za gradnju novih zgrada), samo su neka od pitanja kojima se bave.

Osim toga, BLOOM pruža potporu poduzetnicima iz građevinskog sektora u Hrvatskoj, u područjima pogođenima potresom, u vidu tehničke i poslovne edukacije, kako bi se postigli što bolji poslovni rezultati. 
Razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Maja-Marijom Nahod, dipl. ing. građ., profesoricom na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljicom projekta BLOOM, o projektu koji se bavi kružnim gospodarenjem u graditeljstvu.  

Zašto graditeljstvo treba kružno gospodarenje? U čemu je poanta? 

Možemo vjerovati u važnost održivosti ili ne, ali je činjenica da povećan broj stanovnika na Zemlji donosi potrebu za sve većim površinama zgrada u kojima boravimo - živimo, radimo i zabavljamo se. Logično, i val rasta ulaganja u građevinske i infrastrukturne projekte ne jenjava. International Energy Agency (IEA, Svjetska agencija za energiju) upozorila je na surovi trend prema kojem ćemo od 2020. do 2060. godine globalno povećati površinu zgrada u veličini cijelog jednog New Yorka, i to svaki mjesec tijekom tih 40 godina. Poanta je u dva ključna cilja: osigurati zdravlje ljudi i pobrinuti se za planet Zemlju u takvim uvjetima, koji su novi i nepoznati. Kružno gospodarstvo nosi novo gledanje na životni vijek zgrada i materijala od kojih su one napravljene. Sve je povezano s energijom i ekologijom, između ostalog. Vraćamo se prirodi - a graditeljstvo mora biti dio tog preokreta. Poanta je otpad pretvoriti u nove sirovine i materijale, gdje god ga je moguće vratiti u ciklus daljnje uporabe. Životni vijek građevinskih proizvoda nije "ravan" i ne završava bacanjem na odlagališta ili, što je još lošije, negdje u prirodu. Prije odbacivanja potrebno je iscrpiti sve mogućnosti i nastojati nekad uporabljive materijale i njihove dijelove ponovno staviti u neku funkciju.   

Možete li nam ukratko objasniti što je Projekt BLOOM?

Projekt BLOOM rezultat je suradnje između Hrvatske i Norveške s ciljem osnaživanja malih i srednjih građevinskih poduzeća za kružno gospodarstvo. Radimo na razmjeni najbolje svjetske prakse, prikupljanju i širenju znanja te pružanju obrazovne podrške poduzećima u građevinarstvu, s posebnim fokusom na agilnost i kružno gospodarenje u industriji koja itekako treba ovu temu. Obnova nakon potresa dodatno je povećala otpad materijala u građevinarstvu i samo pojačala dojam o važnosti ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja otpada. Kružno gospodarstvo nije zatečeno u cvatu u vrijeme obnova (energetskih i nakon potresa) i uvelike je zapostavljeno. Moramo to što prije presložiti za budućnost. Koliko god je potreba za daljnjom izgradnjom velika, još je veća potreba za kvalitetnim održavanjem i rekonstrukcijom postojećih zgrada. Što je dulji životni vijek zgrada i njihovih dijelova, to ćemo manje koristiti nove materijale - i to je odličan doprinos očuvanju prirode.  

Zašto to ne radimo uobičajeno? 

Postoje sjajni primjeri iz svijeta i kod nas u kojima se načela kružnoga gospodarenja itekako primjenjuju - gdje evidentiraju putovnice materijala, projektiraju unaprijed s promišljanjima o budućim uporabama i ugradnjama. Međutim, to nije uobičajena praksa. To su iznimke i predivni uspješni projekti. Modularna i montažna gradnja ovdje je u prednosti. Cijeli svijet uči se kružnom gospodarenju. Ne postoje dovoljni poticaji za takve prakse. Kad u poslovnom svijetu ljudi ne vide jasan interes, teško se priklanjaju održivosti samo radi spasa planeta Zemlje. Teško je reći koliko zaostajemo jer su podaci do kojih se može doći različito pouzdani. Uočili smo potrebu za njihovom analizom i poboljšanjem stanja, s kolegama iz Norveške. Agilnost je ovdje radi bržeg i jednostavnijeg prilagođavanja na nove prakse, a primjenjuje se premalo izvan IT sektora. Nismo, naravno, prvi, ima više odličnih inicijativa i projekata vezanih za kružno gospodarenje, i svaki ima pozitivan doprinos u nastojanju da postanemo još bolji.  

Spomenuli ste poticaje. Kakvi bi to bili poticaji? 

Poticaji mogu biti više ili manje afirmativni. U ovom trenutku nisam sigurna ima li itko u javnom budžetu namjenska sredstva za poticaje ili rasterećenja pri kupnji održivijih ili recikliranih materijala ili primjeni načela kružnosti, no do toga tek moramo doći. Ljudi su prepoznali energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, tako će i kružno gospodarstvo. Ne postoji prevelika potražnja proizvoda koji su nastali kružnim gospodarenjem, niti je kružna (cirkularna) javna nabava više od egzotike. Ona bi bila odličan poticaj, ali zasad spava i obrazovanjem stručnjaka polako ćemo je probuditi. Dio tog obrazovanja su i treninzi koje organiziramo u okviru projekta BLOOM. Sve počinje od klijenata koji naručuju projekte i projektanata koji ih razrađuju. Oni mogu biti najbrži pokretači kružnosti. Vi ste jedan od poticaja - da ljudi čuju da takvo nešto uopće postoji. Kad se okupi kritična masa ljubitelja kružnoga gospodarstva, koji će to ozbiljno primjenjivati, okrenut će se cijeli svijet, odnosno okruženje, prema takvoj praksi. S druge strane, kružno će gospodarstvo zasjati kad se počnu uvoditi ozbiljne kvote materijala koje se neće moći prijeći u građevinarstvu. Kad potrebe budu veće, pa će se više gledati na popravke i produljenje životnog vijeka. To su manje slatki poticaji, no i jedni i drugi vrlo su učinkoviti.  

Možete li nam reći nešto o treninzima koje organizirate?

Treninzi i prethodno obavljen trening trenera ključni su dijelovi ovog projekta, a treninzi su ujedno dio stručnog usavršavanja za inženjere. Provest ćemo ih u dva modula, a zahvaljujući potpori Innovation Norway Granta i projektu BLOOM, ti su treninzi besplatni za sudionike. Provedba će biti hibridna, što znači da će prvi dan biti fizički u Zagrebu, a ostala četiri dana bit će online (svaki od dva treninga). Prvi je trening od 26. 2. do 1. 3. 2024., a drugi od 18. do 22. 3. 2024. 

Tko su treneri, odnosno predavači? 

Predavači su stručnjaci s Građevinskog fakulteta, iz Zavoda za organizaciju, tehnologiju i menadžment: izv. prof. dr. sc. Maja-Marija Nahod, dipl. ing. građ. (voditeljica projekta), prof. dr. sc. Anita Cerić, dipl. ing. građ., prof. dr. sc. Ivica Završki, dipl. ing. građ., izv. prof. dr. sc. Lana Lovrenčić Butković, dipl. oec., te izv. prof. dr. sc. Zvonko Sigmund, dipl. ing. građ. 

Spomenuli ste norveške partnere. Tko su partneri projekta BLOOM? 

To su konzultanti norveške tvrtke International Development Norway, s kojom već planiramo daljnje zajedničke međunarodne suradnje čim ovaj projekt završi. Konkretno - Anders Stolan (CEO), Katarzyna Anna Kazimierczuk (COO) i  Malgorzata K. Rudnicka (konzultantica) najviše su pridonijeli cvjetanju projekta.     

Je li kružno gospodarstvo u graditeljstvu prepoznato kao važno? Kakav je odjek ključnih institucija koje okupljaju poduzetnike ili se bave projektima? 

Imamo odličan odjek. Čini se da entuzijazam u projektima uvijek nađe odgovor. Projekt BLOOM podržavaju Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Razvojna agencija Zagrebačke županije, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Razvojna agencija Zagreb, Hrvatski savez građevinskih inženjera, a najavljena je podrška još nekih stručnih organizacija izravno vezanih za graditeljstvo. 

Očito je da projekt ima široku podršku. Gdje se mogu javiti zainteresirani stručnjaci i poduzetnici u graditeljstvu i kad ćete nam otkriti rezultate projekta?

Najbolje je javiti se na bloom@grad.unizg.hr. Vrijeme je da zaokružimo kružno u graditeljstvu. 

Kakve rezultate očekujete od projekta? 

Imat ćemo jasnu analizu stanja kružnoga gospodarenja, ali i konkretizaciju načina na koji možemo poboljšati stanje kružnosti u graditeljstvu - od faze ideje i projektiranja do izgradnje, demontaže i ponovne uporabe. Pozitivnim primjerima te razmjenom znanja i stručnog iskustva pokrenut ćemo kreativnost i volju za ovom temom. BLOOM nije bez razloga takvog naslova. Svjesni smo da ćemo nakon zatvaranja projekta morati (u prenesenom smislu) zalijevati i održavati ovu temu aktivnom. Jedva čekamo tu fazu. Koliko vidim, otvorenost za ove izazove je velika sa strane poduzetnika, a to najviše veseli. Sinergija znanosti i poduzetništva jedina može transformirati sektor u kružno upravljanje i gospodarenje, a javna uprava to će podržati mjerama čim struka bude dovoljno jasna i glasna.  

Stručni partner projekta Na dobrim temeljima je Društvo građevinskih inženjera Zagreb. Uz glavnog partnera PEVEX, partneri na projektu su ROCKWOOL, ARISTON, WINDOR, GALEKOVIĆ.