Povijest šivaćeg stroja puna je optužbi, neuspjelih pokušaja i nekolicine skandala. Mnogi ga zovu 'singerica', i to po čovjeku koji je obilježio novo doba, no nije sve bilo tako pošteno
TEKSTILNA INDUSTRIJA
Od podmetnutog požara do tužbi: Izum šivaće mašine imao je niz dramatičnih etapa
Ljudi su počeli šivati ručno prije oko 20.000 godina, a prve su igle napravljene od kostiju ili životinjskih rogova, dok je kao konac poslužila - životinjska tetiva. Bilo je to preteče onoga što danas nazivamo šivaćom mašinom, a tehnologija je dodatno ubrzala razvoj, pa se na koncu sve skupa izuzetno moderniziralo.
No, novija povijest započinje 1755. godine, kad je Nijemac Charles Weisenthal prijavio patent za 'iglu za stroj'. U njegovu patentu nije bilo opisa za neku mehaničku radnju, no bio je to početak jednog novog načina oblikovanja odjeće.
POGLEDAJTE VIDEO: Dobre jesenske čizme
Pokretanje videa...
VIDEO
Sljedeća etapa krenula je 1790., kad je engleski stolar Thomas Saint osmislio stroj koji će postati prva šivaća mašina. Patent je opisao stroj za kožu i platno, pokretan ručnom kurblom. Bio je to, dakle, mehanizam koji su pokretali ručno, stoga je i sam način šivanja bio kompleksan, dosta spor.
Stvari se mijenjaju 1810. godine, kad je Nijemac Balthasar Krems izumio automatski stroj za šivanje kapa. Nije patentirao svoj dizajn, no zabilježio je projekt koji je dao značajan doprinos svijetu tekstila.
Novi poticaj izradi mašine daje austrijski krojač Josef Madersperger. Sedam je godina radio na stroju te ga konačno 1814. patentirao kao inovativan dizajn 'ruka za šivanje', koji ipak nije bio nalik onome koji poznajemo danas.
Sljedeći projekt predstavili su 1818. Amerikanci John Adams Doge i John Knowles. Bila je to mašina slična današnjoj, no često se kvarila, stoga se čekala nova etapa.
Ona kreće 1830. godine, kad je Barthelemy Thimonnier, francuski krojač, izumio stroj koji je koristio iglu i jedan konac, stvarajući tako lančani bod.
Nakon uspješnog patenta, Thimonnier je otvorio prvu tvrtku za strojnu proizvodnju odjeće na svijetu te time direktno utjecao na dostupnost šivane odjeće za mase.
Dobio je ključan posao - osmisliti uniforme za francusku vojsku. No, kad su drugi francuski krojači saznali za njegov izum, nisu bili sretni - bojali su se da će ih njihov stroj dovesti do nezaposlenosti.
Zato su se odlučili na gotovo tragičan pothvat - zapalili su njegovu tvornicu dok je on još bio unutra. No, Thimonnier je ipak preživio, stoga je čin bio tek kriminalan, ali ne i fatalan.
Slično se desilo i u SAD-u, kad je Walter Hunt stvorio prvi američki funkcionalni šivaći stroj, ali se ubrzo predomislio. Naime, mislio je da će time uzrokovati nezaposlenost za krojače, pa se nije potrudio patentirati dizajn.
Svi šivaći strojevi koji su nastali do tada bili su sastavljeni od nepovezanih elemenata, pri čemu ništa zapravo nisu radili zajedno.
Zato je 1844., engleski izumitelj John Fisher dizajnirao šivaći stroj koji je povezao sve dijelove u jedinstvenu cjelinu. Međutim, Ured za patente izgubio je njegov prijavljeni projekt te on nikada nije dobio priznanje za ovaj pothvat.
Godinu kasnije, odnosno 1845. godine, Elias Howe iz Amerike izumio je šivaći stroj koji podsjeća na Fisherov, uz neke izmjene i prilagodbe. Njegov patent imao je 'proces koji koristi niti iz 2 različita izvora'. Stroj je imao iglu s ušicom na vrhu, koja prolazi kroz tkaninu stvarajući omču na poleđini, odnosno vezni šav.
Pošto je imao probleme s plasmanom dizajna, otišao je u Englesku. No, kad se nakon dugog boravka vratio u Ameriku, otkrio je da su drugi kopirali njegov šivaći mehanizam, među njima i - Isaac Merritt Singer, piše contrado.com.
Isaac Merritt Singer bio je jedan od je od najpoznatijih proizvođača šivaćih strojeva koji je izgradio carstvo čija vladavina traje i danas. Njegovi kultni šivaći strojevi Singer bili su lijepo ukrašeni te su ubrzo postali legendarni.
Singer je pritom razvio prvu verziju današnjeg modernog šivaćeg stroja s nožnom pedalom i iglom za podizanje i spuštanje, patentirao ga je 1851. Također je bio inspiriran elementima iz izuma Howea, Hunta i Thimonniera, zbog čega je Howe podnio tužbu.
Elias Howe izveo je Singera pred sud zbog povrede patenata, gdje je branio vlastiti izum te pobijedio. Isaac Singer pokušao se pritom vratiti na dizajn Waltera Hunta, izrazivši da je Howe prekršio njegovu ideju.
No, to nije imalo nikakvog utjecaja, pa je Singer izgubio slučaj. Za kaznu, Singer je bio prisiljen platiti paušalni iznos autorskih prava za patente Howeu te mu ustupiti udio u dobiti kompanije I.M. Singer & Co.
Unatoč svim optužbama, drami i pravnim sporovima, i Howe i Singer umrli su multimilijunaši, a svaki od ovih pionira izumitelja dao je svijetu šivaći stroj. Bez ranih neuspjelih pokušaja i čiste upornosti da se stvori nešto što bi tvorničke radnice oslobodilo dugih, opasnih radnih sati, tko zna kako bi naša industrija proizvodnje odjeće izgledala danas.
Povijest šivaćeg stroja je komplicirana i zbog toga mnogi entuzijasti još uvijek raspravljaju tko može ponijeti titulu pravog izumitelja. Mnogi su genijalci imali prste u tome te su svijet odijevanja i šivanja uveli u novu eru.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
