Od bolova u donjem dijelu leđa patili su i ljudi prije 500.000 g.

Bolove u leđima ne uzrokuju moderne navike poput hodanja u visokim potpeticama ili sati provedeni ispred računala, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta Cambridge. Ta boljka vjerojatno je čovjeku urođena, zaključili su stručnjaci nakon analize kralježnice 45-godišnjeg muškarca starog pola milijuna godina. Njegovi ostaci pronađeni su u sjevernoj Španjolskoj u Atapuerci te potom pomno rekonstruirani, a stručnjaci su posebnu pozornost posvetili donjem dijelu leđa. 

Otkrili su da je bolovao od barem tri bolesti, između ostalog od spondilolisteze, bolesti u kojoj jedan kralježak iskoči iz svog položaja te se pomijera preko drugog, te od Baastrupovog sindroma, tijekom kojega se rubovi spinoznih nastavaka trljaju jedan o drugi. Pretpostavljaju da je oštećenje kralježnice uzrokovala starost ali ni ozljede nisu isključene. Muškarac kojeg su promatrali vjerojatno je nosio štap kako bi poboljšao svoju ravnotežu, a potječe iz nomadskog plemena lovaca, koji su preživljavali od lova na crvene jelene i konje, a ukoliko je imao takvu kralježnicu, lov je za njega bio nemoguć. 

S obzirom na to da je u to doba doživio 45. godina, što je za to razdoblje već duboka starost, istraživači pretpostavljaju da su se drugi članovi plemena sažalili nad njime i pazili ga. 

Prijašnja istraživanja pokazala su da žene nisu bile ništa imunije na bolove u leđima. Tijelo žene kodnog imena "Lucy", staro 3,2 milijuna godina pronađeno je u Etiopiji 1974., a kod nje su također pronađene ozljede kralježnice. Za nju se pretpostavlja da ju je ozlijedila zbog neprestanog nošenja stvari, dizanja teškog tereta ili penjanja.