Milena i Roko Tanfara u prizemlju kuće uredili su muzej spužvi koje se u njihovoj obitelji iz mora vade već generacijama, a središte prostorije krasi ronilačko odijelo iz početka 20. stoljeća
SPUŽVE SKUPLJE OD ZLATA
Obitelj spužvara s Krapnja: Mi nismo ni htjeli biti milijunaši...
U moru i s morem, kratko sažima filozofiju života krapanjskih spužvara Milena Tanfara (40), dok s ljubavlju gleda svoga supruga Roka Tanfaru (40).
On i njegov otac Danko (63) dvojica su od preostalih pet aktivnih ronilaca na 'spuge' na otoku Krapnju. I ovo ljeto nekoliko su puta isplovljavali po spužve, a Milena uvijek jednako brine zbog svakog urona.
Pokretanje videa...
01:59
Krapanjski spužvari, naime, po svoje blago odlaze na tradicionalni način, uz poštivanje mora i njegovih plodova, onako kako se ovaj jedinstveni posao počeo razvijati još u 19. stoljeću.
Od prvih 16 Krapljana koji su prošli obuku slavne tvrtke Galeazzi iz Trsta koja je na otok donijela prvo ronilačko odijelo i ronilački aparat, lov morskih spužava ušao je doslovce u gene ovdašnjih ljudi. A Roko i Milena odlučili su tu tradiciju svojih starih otrgnuti zaboravu i obiteljski posao podići na novu razinu. Tako je krajem lipnja otvoren obiteljski muzej i suvenirnica 'Spuga 2' na Krapnju.
- Već dugo o tome razmišljamo. Uvijek je bilo nešto važnije, a ove zime smo stali i rekli, ili sad ili nikad - govori nam Roko dok ulazimo u čarobni svijet krapanjskih spužvara.
U prizemlju obiteljske kuće on i Milena potpuno sami uredili su izuzetan prostor u kojem središte prostorije krasi ronilačko odijelo kakve pamtimo iz crno-bijelih snimaka prvih ronilaca.
- Ovo odijelo koristio je stric od moga oca početkom 20. stoljeća. Kad sam tvrtki Galeazzi poslao broj našeg aparata, jer me zanimalo otkada datira, javili su nam kako nisu dosad vidjeli toliko nizak serijski broj, a da odijelo još postoji - priča nam Roko, koji nas dočekuje škrtim riječima, no kako uranjamo u svijet spužvarstva, iz njega probija sva ljubav prema ovoj plemenitoj vještini.
U ostakljenim okvirima pod drvenim gredama zagledamo izronjene antičke bodeže što su se stoljećima skrivali u jadranskim dubinama, spuge nevjerojatnih veličina i oblika, te druge morske tajne koje su Tanfare, ali i drugi Krapljani desetljećima čuvali u svojim domovima.
- Kad su čuli da otvaramo, mnogi su nam donijeli fantastične primjerke i vrijedne uspomene - smije se Milena.
Roko koji radi kao upravitelj stroja na brodovima za dubinsko ronjenje, i ovo ljeto je s ocem na moru i pod morem proveo brojne dane.
- Ocu je sve teže, ipak su godine tu, ali ne odustaje. Krapljani kažu kako se spuge počinju loviti kad se prvi put na početku ljeta začuju cvrčci. Na spuge idemo do listopada. Zimi se ne bi smjele dirati, tada traje proces obnove i razmnožavanja, u veljači spuge bacaju ikru - tumači nam on, dok pojašnjava detalje važne za svaki uron.
Nažalost, sa sve boljom opremom, ali i pohlepnom željom za zaradom, na Jadranu po spužve posljednjih godina zaranja sve više ronioca koji ne prate i ne poštuju fiziološki razvoj morske spužve, ekologiju mora i ne razmišljaju o zaštiti onoga što im donosi ozbiljnu zaradu. A morska spužva postala je prava vrijednost.
U Turskoj je cijena za kilogram spužve već premašila cijenu zlata, ističe Roko. Sirovina se u Hrvatskoj prodaje po 100 eura za kilogram, ali Tanfare odavno ne prodaju sirovinu, već samo obrađene spužve.
No to je donijelo ogromne probleme. Pohlepni trgovci ronioce pod more šalju i usred zime, vade se spužve bez obzira na veličinu (ne bi se smjele dirati one promjera manjeg od 10 cm), rone sve dublje i nitko ne pazi na očuvanje podmorskih pašnjaka. I stoga se spužve, koje su se u začecima spužvarstva mogle loviti i ostima, na dubini manjoj od 10 metara, sve više povlače na dubine veće od 30 metara.
- Krapljani su oduvijek ronili tako da se na istome mjestu spužve vade svaku treću godinu. Ronilo se na donje i gornje Mande (južni i sjeverni Jadran) i uvijek se poštivao dogovor i odluka spužvarskog društva - ako se ove sezone ronilo na donje, iduće ih se ne dira. Ne idemo ni dublje od 40-ak metara - tumači nam Roko čija se obitelj i danas drži ovih pravila, jer su svjesni koliko je krhka priroda koja im daje život.
Od spužvi su živjeli i njegovi pradjedovi, prastrica je i uzelo more. On i brat ronili su s baš tom starome odijelu koje danas u obiteljskom muzeju slikaju turisti. Jedan je brat ronio prije podne, a drugi poslije podne, jer su imali jedno odijelo i aparat.
Rokov pradjed je zaronio tog jutra, no odvojila se cijev za zrak i izgubio je život pod morem, ostavivši mladu obitelj za sobom. Da tragedija bude veća, jedini koji mu je tijelo mogao izvući s morskog dna bio je baš njegov brat.
Stoga Tanfare itekako znaju koliko je važno biti u skladu s prirodom od koje žive već generacijama. Sam Roko prvi put je na spuge s ocem i djedom išao s osam godina, a njegova i Milenina kći i sin (11 i 9,5) već s maskama polako ulaze u tajne spugarskog zanata.
- Mi nikad nismo htjeli biti milijunaši. Dosta nam je da možemo pokriti naše životne i obiteljske potrebe - ističu kratko i jasno Milena i Roko, dok nam otvaraju vreće sa zadnjom berbom.
Već prosušene spuge izgubile su ono morsko crnilo, no do oblika i boje koji dolazi do korisnika još je dosta posla. I sve to Tanfare rade sami u svojoj kući. Obrada spugi je strogo čuvana tajna, govori nam Roko dok gledamo fotografije iz vremena dok je na Krapnju još postojala tvornica za obradu, a spužve su se sušile po ulicama uz more gdje danas šetaju turisti.
A poduzetni Roko i Milena, koji su svojim muzejom pokazali kako se tradicija može osuvremeniti i udahnuti joj novi život bez pohlepe i gramzivosti, planiraju postaviti i svoju rafineriju. Posebno su ponosni i na novu formulu za zacjeljivanje rana, koju su patentirali u suradnji s njemačkom tvrtkom Lohmann&Rauscher. Izrada kreme je već u fazi pripreme za tržište.
Morske su spužve izuzetno vrijedne i korisne u brojnim područjima, a njihovu blagotvornost za kožu odavno prepoznaje i kozmetička, ali i brojne druge industrije. Koristila ih je čak i NASA.
Morske spužve su i ekološkije od umjetnih proizvoda, jer su dugotrajne. Naravno, dok god se poštuje njihova fiziologija i prirodni razvoj, te dok se ne zagađuje more, njezino stanište.
No spuga je sve ugroženija. Diljem južnog Jadrana njezina staništa gotovo su potpuno nestala, čemu je, smatraju stručnjaci, prvenstveno krivo onečišćavanje mora.
I zbog svega toga preostali krapanjski spužvari žele sačuvati svoju tradiciju, čemu ce sigurno pridonijeti i 'Spuga 2'.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
