Novorođenčad plače na materinjem jeziku

Plač novorođenih beba može zvučati sasvim jednako neispavanim roditeljima širom svijeta, ali znanstvenici su dokazali da to nije tako - bebe plaču ili proizvode zvukove na  jeziku svojih roditelja od prvih dana života. Bebe počinju učiti jezik još dok su u maternici i njihov plač se može razlikovati prema jeziku kojim govori majka, zaključak je međunarodnog tima znanstvenika. Francuske bebe plaču sa povišenim melodijama, dok novorođeni Nijemci proizvode zvukove sniženih tonova, a takvi oblici plača potpuno se uklapaju u specifične razlike između ta dva jezika, objašnjavaju znanstvenici. Bebe imaju sposobnost komuniciranja putem različitih melodija plača,  zato što je melodija jedini aspekt majčinog govora kojeg su bebe u stanju oponašati. Tako se nameče zaključak da bebe uče materinji jezik još prije nego se rode. Prethodne studije su pokazale da fetus može zapamtiti zvukove iz vanjskog svijeta tek od trećeg mjeseca trudnoće i to posebice melodije glazbe i jezika. Ova najnovija njemačka studija je otkrila izrazito rani utjecaj materinjeg  jezika te pokazala da je bebin plač prvi pokušaj komuniciranja sa majkom. Zaključak je da su bebe izrazito motivirane da imitiraju ponašanje majki kako bi privukle njihovu pažnju i stvorile dublju povezanost.




>>> Prvi napori u pokušaju govora beba
Nakon rođenja, novorođenče stvara sitne zvukove nalik životinjskim. Ubrzo se javi gukanje, coktanje i pucketanje jezikom. Nakon toga beba počne komunicirati osmjesima i skvičanjem.

>>> Jezik je rezultat kulturnog evolucijskog procesa
Životinje se služe zvukovima, ali govor je svojstven samo ljudima, no znanstvenici još uvijek nisu uspijeli odgonetnuti kako je jezik nastao. Profesor S. Kirby smatra da je jezik rezultat kulturne evolucijske procesa. Baš kao što je biološka evolucija započela jednostavnim organizmima i stvorila raznolike složenije oblike, tako je i jezik postajao sve bogatiji. Svaka generacija je naučila jezik od roditelja, te ga širila i nadopunjavala.

>>> Za govor ljudi je zaslužna mutacija
Jedno od znanstvenih objašnjenja sposobnosti govora ljudi je mutacija gena FOXP2 koja je pripomogla stvoriti razliku između vrsta. Ta promjena gena pomogla je ljudima razviti govorne vještine.  Znanstvenici su dokazali da se taj specifični gen drugačije ponaša te izgleda u ljudi i u čimpanza. Mutacija se dogodila otprilike u vrijeme kad su ljudi počeli razvijati sposobnost govorenja i ona objašnja glavnu razliku između ljudi i majmuna.

>>> Ljudi u životu izgovore 370 milijuna riječi
Na svijetu se govori od 5 000 do 7 000 jezika. Još uvijek nema usuglašenog mišljenja stručnjaka o točnom broju jezika. Odrasli ljudi izgovore oko 15,000 riječi na dan. Prosječan čovjek za vrijeme cijelog života izgovori oko 370 milijuna riječi.