Novi klinci, nove navike: Što treba učiniti s toliko gadgeta?

Dok moja kći uči, mora joj biti uključen televizor u pozadini, kaže mama Sanja. Nena pak kaže da svaki ulazak u sobu njezina sina “koji uči” otkrije prizor tinejdžera zavaljena na krevetu s jednim okom na otvorenoj knjizi pred njim, a s drugim na ekranu na kojem traje neka igra, često i sa slušalicama na ušima iz kojih jedva čujno dopire - glazba, katkad i heavy metal.

I jedna i druga majka priznaju da im takvi prizori momentalno “dignu tlak”, ali posustanu pred neuvjerljivim argumentom da tako lakše uče. Mnogi psiholozi današnje generacije nazivaju multitasking naraštajima, jer je gotovo pravilo da istodobno obavljaju više aktivnosti, a jedna od njih uvijek uključuje neki suvremeni medij poput interneta, televizora, mobitela. Neka su istraživanja pokazala da mnoga djeca nikad ne napuštaju društvenu mrežu i da stalno prate što se na njima događa, što znači da sve ostale aktivnosti obavljaju uz neprestano provjeravanje novosti na, recimo, Facebooku. 

I dobro je dok dijete nema problema u školi, ali kad oni ipak nastupe, vrijeme je za promjenu navika, ako ne i prije. Iako se mladima mozgovi još jako dobro nose s tim valovima informacija koje neprekidno primaju i nekako ih procesuiraju ili odbacuju, roditelji se pitaju koliko je to dugoročno dobro ili loše. Naša sugovornica nema dvojbi: 

- Svakako je poželjno da se radi aktivnost po aktivnost. Tako se svaka osoba može najbolje fokusirati na ono što se događa u tom trenutku te doista ga doživjeti u svoj punini  - kaže diplomirana psihologinja Tatjana Gjurković, specijalizantica transakcijske analize i certificirana terapeutkinja igrom. 

U prilog psihologinjinu stručnom mišljenju ide i znanstveno otkriće da se naš mozak može usredotočiti samo na jednu stvar. To, dakako, ne znači da ne možemo raditi dvije istodobno, na primjer hodati i pjevati, voziti i razgovarati, ali jedna aktivnost je automatska, naučena, a druga zahtijeva pozornost. Ako obje aktivnosti traže našu pozornost, u nevolji smo, jer previše podataka koji dolaze do mozga onemogućavaju da se koncentriramo i na jednu od njih. 

Razlog je to zašto su istraživanja pokazala da ipak bolje rezultate postižu djeca koja uče bez popratnih aktivnosti, interneta na primjer, iako su ga čak i korstila pri učenju. Zato bi bilo dobro da im pomognemo promijeniti naviku pogotovo ako primijetimo da su popustili u učenju. Dogovorite da se jedan uređaj gasi kad se drugi uključuje i da se tijekom učenja mobitel ostavi u drugoj sobi. Uvedite pravilo da za vrijeme ručka mobiteli budu isključeni i dogovorite sankcije ako se to ne poštuje. Ali neće biti napretka ako i odrasli u djetetovu okruženju ne promijene svoje ponašanje . 

- Mnogi roditelji i drugi odrasli rade više stvari odjednom - na primjer, voze automobil i razgovaraju na mobitel bez slušalica. To je mnogo opasnije nego učiti i slušati glazbu, pa ipak to mnogi čine. Što bi značilo da ako roditelj radi dvije stvari odjednom, da je uzor i svom djetetu u tom smislu - kaže naša sugovornica. 

A ako roditelj želi da dijete nauči doživljavati svaki trenutak u svoj svojoj punini, savjetuje psihologinja Gjurković, da se dijete nauči posvetiti svakoj aktivnosti zasebno, najbolje je pokazati svojim primjerom tako što će i on sam biti potpuno prisutan i kada je s djetetom i kada nije. Ali, smatra ona, ako dijete ne ugrožava sebe, ne dobiva loše ocjene u školi, dok sluša glazbu i uči, nema potrebe da mu se to brani.

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake srijede besplatno ekskluzivno uz 24sata!