'Prijatelji životinja' pisali su brojnim gradovima i općinama u Hrvatskoj kako bi ih potaknuli na odustajanje od organizacije novogodišnjeg vatrometa, zbog toga što buka šteti ljubimcima, ljudima i okolišu
Nova godina bez vatrometa: Opatija će opet radije novac dati društvu za zaštitu životinja
Kako se bliži kraj godine, i kako se očekuju proslave diljem zemlje, 'Prijatelji životinja' pisali su brojnim gradovima i općinama u Hrvatskoj kako bi ih potaknuli na odustajanje od organizacije novogodišnjeg vatrometa. Vatromet, kako navode, nije nužan ni nezamjenjiv način proslave, ponajprije jer takva buka plaši kućne ljubimce, šteti zdravlju ljudi i okolišu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Neki gradovi prihvatili su njihovu inicijativu.
Iz opatijske gradske uprave ističu kako ni prošle godine nisu organizirali vatromet te će ovom prilikom dati i novčanu donaciju 'Lunji i Mazi', piše Fiuman.
- Grad Opatija ni ove godine, kao što nije bilo niti prošle, neće organizirati vatromet za doček Nove godine u organizaciji Grada. Pozdravljamo inicijativu za zaštitu životinja te će se Odlukom gradonačelnika sredstva u iznosu od 5.000,00 kuna donirati Liburnijskom društvu za zaštitu životinja 'Lunjo i Maza' - navodi se u odgovoru.
Prijatelji životinja podsjećaju na negativne posljedice koje vatromet može imati na životinje, ljude i okoliš.
Jedan od primjera je i požar koji se dogodio prošle godine u Zagrebu, na krovu nebodera tijekom proslave Nove godine.
Promjenom svijesti građana, tijekom vremena, sve više gradova odustaje od organiziranja vatrometa i upotrebe pirotehničkih sredstava za Novogodišnju proslavu. Okreću se drugačijim načinima slavlja koja ne uključuju buku, eksplozije i zagađenja okoliša.
Neki od pozitivnih primjera su Čazma i Rovinj koji će umjesto vatrometa ove godine prirediti laserski show.
Svake godine na stotine i stotine životinja pretrpi ozljede ili smrt zbog nesnosne buke izazvane vatrometom u novogodišnjoj noći. Zvuk vatrometa i eksplozija pirotehnike može izazvati stanje šoka kod životinja i izazvati im ekstremni stres koji utječe na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Bolesne i osjetljive osobe teško se nose s iznimno glasnom bukom.
Važno je istaknuti i kako vatromet ispušta visoke razine štetnih plinova i zagađuje već ionako zagađen zrak te tragovi zagađenja ostaju u vodi i tlu.
Udruga Prijatelji životinja poziva i sve građane da ne kupuju i ne koriste nikakvu pirotehniku, kao ni vatromete te koriste ovu priliku da upozore kako je uporaba petardi također u potpunosti zabranjena tijekom čitave godine.
Udruga traži i od grada Zagreba prestanak održavanja novogodišnjeg vatrometa, podsjećajući i na prošlogodišnji požar u gradu.
- Osim što je požar uznemirio građane, pričinio materijalnu štetu i zagadio zrak, zbog njega je intervenirao i 21 vatrogasac, a u gašenju su sudjelovale dvije vatrogasne postaje sa sedam vozila. Sve te intervencije koštaju i plaćaju se iz proračuna čija bi se sredstva mogla iskoristiti za mnogo korisnije i humanije ciljeve. To su već prepoznali mnogi gradovi u svijetu, ali i neki u Hrvatskoj, pa su novac koji bi potrošili za organizaciju vatrometa usmjerili na štednju, donacije ili na druge oblike proslave - poručuju Prijatelji životinja, navodeći i primjer slovenskog grada Ptuja koji je sredstva namijenjena za organizaciju vatrometa donirao osnovnim školama i starijim građanima, dok su u Velenju još 2017. radije izdvojili 5.000 eura za kupnju novog kombiniranog vozila za Društvo paraplegičara jugozapadne Štajerske, a sredstva u iznosu od 10.000 eura namijenjena su kupnji novog dječjeg igrališta na plaži Velenje, prilagođenog za djecu s posebnim potrebama, navodeći i da više neće planirati provedbu pirotehničkih vatrometa u budućnosti, nego će radije ta sredstva trošiti za druge, ekološki prihvatljivije i održivije projekte.
Eksplozije vatrometa izazivaju u mačaka i pasa, čiji je sluh daleko istančaniji od ljudskoga, panični strah i stres, zbog čega velik broj kućnih ljubimaca godišnje umre od srčanog udara, a mnogi skončaju pod kotačima automobila u pokušaju bijega od pucanja, objašnjavaju iz Udruge.
Tijekom blagdana, skrbnici pasa često su prisiljeni ljubimcima davati sredstva za smirenje, a u to vrijeme građani u velikome broju prijavljuju nestanak kućnih životinja koje su prestravljene pobjegle.
Vatrometi također stvaraju veliku buku i utječu na ozljede i smrt posebno ptica i drugih divljih životinja.
Osim novogodišnjeg vatrometa, upozoravaju i kako je problematičan također i Festival vatrometa na Bundeku i slični vatrometi.
U doba godine kada se više puca, skloništa za divlje životinje dobivaju više poziva da zbrinu ranjene životinje, što također pada na proračunski teret grada Zagreba, istaknuli su.
Poznato je i da Zagreb tijekom zimskih mjeseci bilježi veliko onečišćenje zraka, što ispucavanje pirotehnike samo još pogoršava.
Napominju i kako primjerice u susjednoj Sloveniji oko 75 % građana ne podržava vatromet, pa su prethodnih godina mnogi slovenski gradovi i općine, u skladu s preporukom slovenske Agencije za okoliš, odustali od novogodišnjeg vatrometa.
Razlog je zagađenje zraka te zaštita zdravlja ljudi i životinja, osobito ptica kojih umre na stotine u nekoliko minuta pucanja, upozorili su.
Postoje bolje alternative vatrometu
Umjesto vatrometa, za slavlje se koriste laserske projekcije, videomapiranje, papirnate biorazgradive konfete, a sredstva namijenjena za vatromete uplaćuju se u dobrotvorne svrhe.
Grad Koper je za doček 2020. koristio tijekom cijeloga prosinca tzv. videomapiranje, posebnu vrstu projekcije na gradsku palaču koja daje osjećaj da objekt mijenja svoj oblik. U 2019., Koper je bio i prvi grad bez tradicionalnog ljetnog vatrometa. Grad Collecchio u Parmi od 2016. dopušta tijekom godine samo tzv. tihe vatromete kako bi se spriječile traume pasa. Pritom su izumili i specijalan light show koji projicira prekrasne vizuale.
Poljaci su, zbog dobrobiti životinja, dočekali 2018. slaveći bez bučnih vatrometa i koristeći umjesto toga svjetlo lasera, konfete i tzv. tihe vatromete.
Prvi put nakon mnogo godina Prag nije dočekao 2021. vatrometom, a zbog koronavirusa nije bilo ni alternativnih svjetlosnih performansi, čime su uštedjeli u proračunu oko dva milijuna čeških kruna.
2019. zabranjen je vatromet u središtu Amsterdama. U Parizu se priređuje predstava s laserima i reflektorima, dok je na prijelazu iz 2019./2020. u Kini predstavljena velika atrakcija u kojoj su dronovi radili razne svjetlosne oblike na noćnom nebu.
Ovi primjeri pokazuju da bi i sadašnjost i budućnost novogodišnjih i drugih proslava u gradu Zagrebu trebala biti suvremena tehnologija koja omogućava atraktivna rješenja koja obogaćuju slavlja, a ne štete ni ljudima ni životinjama ni okolišu, poručili su iz Udruge.
Prekrasni vizualni efekti na nebu pomoću bespilotnih letjelica (dronova) već su pokazali u Varšavi, Kini, Južnoj Koreji i mnogim drugim gradovima i državama da trodimenzionalnim zračnim spektaklima vrlo efektno zamjenjuju vatromete. Pozitivan trend u svijetu je da gradovi odustaju od organiziranja vatrometa i uporabe bilo kakvih bučnih pirotehničkih sredstava za proslavu Nove godine te se okreću načinima slavlja koji ne uzrokuju buku, eksplozije i zagađenje okoliša, ističu.
- Danas zaista ima puno izbora i vatrometi nisu nužni kako bi se obilježio prelazak iz jedne godine u drugu. Zato apeliramo na Vas da se doček 2023. u gradu Zagrebu organizira bez primitivnog korištenja bučne pirotehnike koja svima šteti i nije nimalo ekološka, može uzrokovati požare i dodatno zagađuje već ionako zagađeni zrak koji udišu građani Zagreba. Molimo Vas da Grad Zagreb ukine financiranje, sudjelovanje u organizaciji i odobravanje vatrometa, a u cilju zaštite građana i okoliša - napisao je Luka Oman, predsjednik Udruge, donosi Prijatelji životinja.