Nova Covid studija otkrila važan i čest problem zdravlja većine

Vitamin, hormon i imunomodulator, vitamin D važan je mikrohranjivi sastojak koji ima brojne funkcije, a često ga podcjenjujemo i ne vodimo računa o njegovoj prisutnosti u našem organizmu.

Kritična uloga vitamina D u imunološkom sustavu poznata je već desetljećima. Uključen u urođene i adaptivne imunološke reakcije, receptor za vitamin D otkriven je u većini imunoloških stanica, a vitamin D pokazuje imunosupresivno, protuupalno, antibakterijsko i antivirusno djelovanje.

POGLEDAJTE VIDEO: Trikovi za jačanje imuniteta

Pokretanje videa...

01:35

Korisni savjeti za jak imunitet: U prehranu ubacite gljive, a smanjite unos kofeina | Video: 24sata/pixsell

Komadić slagalice koji nedostaje

Nova pandemija korona virusa pokrenula je renesansu na globalnom nivou za ovaj nedovoljno konzumirani vitamin topiv u mastima i njegovo mjesto u slagalici o imunitetu.

Uloga vitamina D u SARS-CoV-2 aktivno je područje rasprava, a u novoj studiji koja povezuje status vitamina D i COVID-19, istraživači iz Španjolske otkrili su glavni problem s nedostatkom vitamina D, uvjerljivu razliku u spolu i neke značajne rezultate krvnih pretraga.

Objavljeno u Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, ovo je istraživanje obuhvatilo preko 200 hospitaliziranih odraslih pacijenata s COVID-19. Utvrđeno je da preko 80 posto njih ima nedostatak vitamina D. U istraživanju ili kada odete liječniku, krvni test kojim se mjeri vaš status vitamina D je serum 25-hidroksivitamin D, 25 (OH) D. Ova posebna studija odabrala je razinu 25 (OH) D manju ili jednaku 20 ng / ml kao svoju graničnu vrijednost zbog nedostatka. 

Kako je provedeno istraživanje?

Ova retrospektivna studija koristila je 'case-control' protokol, koji je upario 216 bolesnika s COVID-19 sa 197 kontrola (po spolu) iz opće populacije. Prosječna razina 25 (OH) D u bolesnika s COVID-19 iznosila je 13,8 ng/ml (nedostatak), što je bilo značajno niže od kontrolne skupine (20,9 ng/ml). U bolesnika s korona virusom utvrđeno je da muškarci imaju lošiji status vitamina D od žena.

Ovo je važno otkriće s obzirom na to da je za vrijeme ove pandemije zabilježeno da muškarci imaju veću težinu i smrtnost od COVID-19 nego žene, prenosi MBG.

U usporedbi s bolesnicima s razinom 25 (OH) D većom ili jednakom 20 ng/ml, pacijenti s nedostatkom vitamina D imali su dulji boravak u bolnici i veću učestalost hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, niži vitamin D povezan je s višim razinama tri ključna laboratorijska testa: serumski feritin, troponin i D-dimer. Ispostavilo se da veće količine ovih biomarkera ukazuju na infekciju, pojačanu upalu (glavni pokretač fenomena 'oluje citokina') i veću ozbiljnost i smrtnost COVID-19.

Zabrinjavajuć nedostatak

Važno je naglasiti da je gotovo polovica (47 posto) zdrave kontrolne skupine u ovom istraživanju (tj. ljudi koji nemaju COVID-19 iz opće populacije Španjolske) imala nedostatak vitamina D. Zapravo, prevalencija nedostatka vitamina D iznosi 30 do 60 posto u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi.

IMA LI PRAVILA? Koliko smijete biti uz nekoga s koronom, a da se ne zarazite?

Rješenje problema

Mnoge stvari u životu nisu pod našom kontrolom. Pandemija i složeni izazovi 2020.godine  učinili su tu činjenicu potpuno jasnom. Dakle, kada postoji elegantno, pragmatično rješenje - dio veće zagonetke - trebalo bi ga podijeliti brzo i s točnošću. Problem je neadekvatan vitamin D, a odgovor je adekvatan vitamin D. To zvuči dosadno jednostavno, no nedostatak vitamina D i dalje je raširen po cijelom svijetu, a mnogi su ljudi još uvijek zbunjeni oko toga koliko im vitamina D treba.

Nezgodno je što se veći nedostatak vitamina D ne može riješiti jednostavno prehranom. Poznata je znanstvena činjenica da se vitamin D prirodno nalazi u malim količinama u šačici hrane - masnoj ribi, žumanjku, jetri i određenim vrstama gljiva ozračenih UV zračenjem. Ojačane opcije poput žitarica, mlijeka i soka od naranče daju male količine vitamina D, na primjer 100 IU po šalici mlijeka od 2,5 dcl.

Te skromne razine korisne su za sprečavanje bruto nedostatka vitamina D i njihove manifestacije (rahitis, osteomalacija), ali ne i za pomicanje razine kad je u pitanju veći deficit vitamina D.

U SAD-u nacionalno reprezentativni podaci pokazuju da 92,5 posto odraslih konzumira manje od 400 IU vitamina D dnevno samo iz prehrane. Neki nedostaci hranjivih sastojaka mogu se riješiti pristupom 'prvo hrana', mantrom koju svaki dijetetičar nauči na fakultetu. Nažalost, vitamin D nije jedna od tih hranjivih tvari.

ZA BOLJU HIGIJENU Dezinfekcijski sapuni: Što sve morate znati o njima i u čemu se razlikuju od običnih sapuna?

Kada uzeti dodatke - i koliko?

Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti javnozdravstveni problem, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine u kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru te stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, piše HZJZ.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg).

Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ.

Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).