Nova arheologija istražuje zašto su i kamo nestali neandertalci

Ugljen iz drevnih ognjišta i stalagmiti u špiljama kriju tragove tajanstvenog nestanka neandertalaca iz Europe.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:57

Video: 24sata/pixsell

Više od 350.000 godina neandertalci su nastanjivali Europu i Aziju sve dok, u nagloj promjeni prema evolucijskim standardima, nisu nestali prije otprilike 40.000 godina. Bilo je to otprilike u isto vrijeme kada je anatomski moderni čovjek, Homo sapiens, izašao iz Afrike.

Sa svojim prepoznatljivim spuštenim čelom, velikom zdjelicom i širokim nosovima, neandertalci za sobom ostavljaju jednu od velikih misterija ljudske evolucije.

Živjeli su tijekom srednjeg do kasnog pleistocenskog razdoblja, prije otprilike 400.000 do 40.000 godina. Neandertalci su živjeli u Euroaziji, a njihovi su tragovi otkriveni na sjeveru do današnje Belgije te na jugu do Mediterana i jugozapadne Azije.

TREBAMO BOLJE BATERIJE Eko rješenja za zračni promet: Zeleno zrakoplovstvo polijeće s električnim letjelicama

Oni nisu bili jedina hominidna vrsta (slična čovjeku) koja je postojala na planetu u to vrijeme. Druge su arhaične ljudske skupine kao što su Homo floresiensis („Čovjek s Floresa”) i Denisovanci također hodale zemljom.

Ljudska vrsta

- U vrijeme neandertalaca postojalo je nekoliko ljudskih vrsta i iznenada su prije 40.000 godina sve osim jedne nestale”, kaže profesor Stefano Benazzi sa Sveučilišta u Bologni, Italija. On je fizički antropolog koji vodi projekt SUCCESS, koji se financira iz programa Obzor, za istraživanje najranije migracije Homo sapiensa u Italiji. „Važno nam je shvatiti što se dogodilo - rekao je.

O neandertalcima već znamo više nego o bilo kojem drugom izumrlom čovjeku, zahvaljujući tisućama iskopanih artefakata i fosila, kao i nekoliko gotovo potpunih kostura.

Postoji niz konkurentskih teorija o tome zašto su neandertalci nestali, kao što su klimatske promjene, agresija Homo sapiensa, moguće nadmetanje za resurse ili čak da su neandertalci nestali jer su se križali s Homo sapiensom. Neke ljudske populacije koje danas žive u Europi i Aziji imaju čak 3 % DNK neandertalca.

Benazzi je istraživao što se dogodilo neandertalcima u Italiji otprilike u vrijeme kada je Homo sapiens stigao iz Afrike.

- U Italiji imamo puno (datiranih) arheoloških nalazišta i imamo dobar pregled različitih (tehnoloških) kultura koje spadaju u vremensko razdoblje od interesa - rekao je.

Izumiranje neandertalaca

Brojni znanstvenici tvrde da su klimatske promjene možda te koje su gurnule neandertalce prema izumiranju. Iako je to možda bilo točno na drugim mjestima, to nije bio slučaj u Italiji, objasnio je Benazzi.

Projekt SUCCESS analizirao je pelud iz jezgri paleo-jezera (drevnih jezera) koristeći minerale prikupljene iz drevnih stalaktita. Ove kalcijeve sige koje vise unutar špilja zapravo su klimatski vremeplovi, a istraživači mogu dešifrirati kakva je bila klima kad su ne nastale.

Ovim pristupom, projekt SUCCESS rekonstruirao je paleo-klimu (prapovijesnu klimu) prije otprilike 40.000 - 60.000 godina. Za razliku od analize ledene kore s Grenlanda, nije bilo podataka koji bi ukazivali na katastrofalne klimatske promjene u Italiji, zbog čega je malo vjerojatno da su one ubile neandertalce.

Pomno su istraživali razdoblje od oko 3000 godina kada su populacije neandertalaca i ljudi mogle koegzistirati, iskopavanjem sedam mjesta na kojima su nekada živjeli. Istraživali su kulturne razlike i razlike u izradi alata između posljednjih neandertalaca i prvih Homo sapiensa u Italiji.

Homo sapiens u Italiji upotrebljavao je specifične vrste tehnologije uključujući artefakte poput ukrasa od školjaka i projektila poput vrhova strijela. Zapravo, projekt SUCCESS otkrio je najranije dokaze o mehaničkom isporučivanju projektilnog oružja u Europi.

Nepodudarnost oružja

Neandertalci bi se našli u ozbiljno nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje rođake Homo sapiensa, u smislu tehnologije oružja. Međutim, do tog susreta u Italiji možda nikada nije ni došlo.

Nedavno otkriveni ostaci u južnoj Europi pokazuju da je barem jedan neandertalac živio prije 44.000 godina, dok najstariji ostaci Homo sapiensa datiraju od prije 43.000 godina. Moguće je da su se preklapali, ali nijedan od sadašnjih dokaza to ne pokazuje, kaže Benazzi.

Svaka je regija drugačija. Rezultat koji dobivamo ovdje (u Italiji) ne znači da ćemo dobiti iste rezultate negdje drugdje, rekao je. U projektu PALEOCHAR, Carolina Mallol, geoarheologinja sa Sveučilišta La Laguna u Španjolskoj i trenutačno gostujuća profesorica na UC Davis u Sjedinjenim Američkim Državama, grablja po pepelu vremena, tražeći tragove života neandertalaca i nagovještaje njihove smrti.

Vatreni sedimenti

Cilj je proučiti mikroskopsku i molekularnu pougljenjenu tvar iz drevnih vatrenih sedimenata kako bi vidjeli kakav su organski materijal ostavili za sobom.

- Hendikep arheologa je to što je ljudski svijet organski i mi ga ne možemo shvatiti - kaže Mallol, koja proučava nalazišta neandertalaca kao što su El Salt i Abric del Pastor u Španjolskoj.

Kada se organska tvar, poput mesa ili biljaka, baci u vatru, toplina je dehidrira, što naposljetku uništava njezinu DNK i proteine. No, masne molekule koje se nazivaju lipidi mogu preživjeti ako se vatra ne zagrije na više 350 °C, kao što Mallol i kolege pokazuju u svojim istraživanjima.

- Projekt PALEOCHAR osmišljen je kako bi istražio koliko daleko možemo odvesti analitičke tehnike za cijeđenje molekularnih informacija iz organskih crnih slojeva (u vatri) - rekla je.

Paleolipidomika (proučavanje drevnih masti) korištena je za proučavanje lipida u rimskim amforama, egipatskim mumijama, pa čak i pretpovijesnom lišću.

Biblioteka biomarkera

Kad su u pitanju drevni ljudski sedimenti,„mi smo prvi koji su (ove tehnike) primijenili sistematski”, rekla je. Također proširuju poznate lipidne biomarkere, koji su poput molekularnih „crtičnih kodova” specifičnih za vrstu, obitelj ili čak metaboličke putove.

- Biomarkerima možete razlikovati biljojede od mesojeda, četinjače od kitosjemenjača - rekla je. Mallol i kolege postavili su prvi AMBILAB na svijetu, što je kratica za Laboratorij za istraživanje arheološke mikromorfologije i biomarkera, sa sjedištem na Tenerifima, u Španjolskoj, koji obučava istraživače u tehnikama mikromorfologije tla i analizi biomarkera lipida.

Pitanja o neandertalcima, primjerice zašto su izumrli, vrlo su ambiciozna, kaže Mallol. Ta pitanja zahtijevaju da prvo odredite tko su oni bili i kako su živjeli uz mnoštvo informacija, a mi te informacije još nemamo, rekla je.

LJUDSKA GENETIKA Drevni DNK sve je bliže otkriću tajni evolucije modernih ljudi

Svakom novom informacijom, arheolozi i znanstvenici sve dublje prodiru u misterij zašto su naši najbliži rođaci iznenada nestali, dok je Homo sapiens uspio preživjeti.

Istraživanja u ovom članku financiraju se putem Europskog istraživačkog vijeća EU-a, a članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu EU-a za istraživanje i inovacije.