Hoće li biti drugog vala pandemije, čeka li nas teška gospodarska kriza, kako ćemo zadržati posao, prehraniti obitelj i slično su pitanja koja zaokupljaju naš svjesni i podsvjesni um, a onda naravno i snove...
Noćne more, strah i očaj: Čak 27% Hrvata pati od nesanice
Biti primoran ostati kod kuće, reducirati socijalnu interakciju, baviti se od kuće školovanjem svoje djece, brinuti se za starije članove kućanstva, promijeniti svoje navike i dnevni ritam te paralelno pratiti sve zdravstvene rizike itekako ima utjecaj na zdravstveno stanje - fizičko i mentalno, a samim time i na spavanje.
U praksi nije rijetkost da nam klijenti na terapijama u Centru navode nesanicu i ružne snove od kojih pate posljednjih mjeseci – ističu magistre psihologinje Ana Ibrišimović, Tonka Rožić i Kristina Stojanović (vanjska suradnica), članice psihološkog tima Psiho & Logo Centar – Enthusiasm, koji djeluje u Trogiru, Primoštenu i Zagrebu. Dodaju kako je pandemija COVID-19 kao i iskustvo potresa u Zagrebu izazvalo u ljudima strah, neizvjesnost, paniku, očaj, nemoć, ali i ljutnju.
POGLEDAJTE VIDEO: Plan za dobar san
Pokretanje videa...
Više je snova nego inače
Sada nas zbog cijele situacije pritišće i strašna neizvjesnost jer nitko točno ne zna što nosi budućnosti. Hoće li biti drugog vala pandemije, hoćemo li se vratiti na ‘staro’ ili biti prisiljeni naučiti živjeti pod mjerama opreza, čeka li nas teška gospodarska kriza, kako ćemo zadržati posao, prehraniti obitelj i slično su pitanja koja zaokupljaju naš svjesni i podsvjesni um, a onda naravno i snove.
Prema istraživanju koje je u Francuskoj pokrenulo Središte za neuroznanost u Lyonu pandemija je izazvala povećan broj snova za 35 posto među sudionicima, pri čemu su ispitanici prijavili 15 posto više negativnih snova nego inače. Neki su sudionici izvijestili kako sanjaju da su dobili virus ili da umiru od njega. U drugom nizu prikupljenih snova, sudionici su strah od virusa zamijenili metaforičkim elementima, poput kukaca, zombija, prirodnih katastrofa, sjenovitih figura, čudovišta i slično. Prije nekoliko godina provedena su istraživanja s preživjelima u potresu u L’Aquili 2009. te je otkriveno da poremećaji spavanja i noćne more ovise i o blizini epicentra.
- U literaturi možemo pronaći odgovore poput onih kako nam preko snova naša podsvijest progovara. Rekli bismo da ono s čim se u svakodnevnom životu teško možemo suočiti dolazi nam pred oči u snu. Možda bismo tako mogli reći kako se snovi javljaju kao odgovor na reorganizaciju naših misli i osjećaja ili pak skrivenih želja – pojašnjava magistra psihologije Stojanović i dodaje kako se snovi najčešće javljaju tijekom REM faze sna, te ‘bukte’ kako se spavanje privodi kraju, a često ispunjavaju i naše fantazije, i u njima ostvarujemo svoje želje, pa se na njih tada ne žalimo.
- No postoje i noćne more. Užasni snovi zbog kojih se s vremena na vrijeme ljudi probude znojni, prestravljeni, uplakani. Mogli bismo reći kako su to realistični snovi koji nas svojim uznemirujućim sadržajima često bude iz dubokog sna. Izazivaju jake emocije straha, očaja, tuge. Pokreće ih niz psihičkih i fizičkih faktora, no stres je najmoćniji okidač. Upravo se osjećaji neuspjeha i bježanja u snovima u kojima ste zarobljeni često tumače kao noćne more uzrokovane stresom - ističe naša sugovornica.
- Prema istraživanjima, u 70 posto slučajeva, noćne more su psihološke naravi. Nastaju u stanjima anksioznosti, tjeskobe, depresije, nakon razdoblja duljeg nespavanja, te kod posttraumatskog stresnog poremećaja, jer upravo je u noćnim morama česta prorada traumatskih iskustva No loše snove mogu uzrokovati i apneja, spavanje u skučenim i tamnim mjestima, neka farmakoterapija, alkohol, kofein u većim količinama ili filmovi strave i ostali filmovi ‘težeg’ sadržaja - napominju psihologinje iz tima Enthusiasm.
A kao posljedica proživljenoga događaja, pogotovo događaja popraćenog jakim intenzitetom emocija, često se javi nesanica koja značajno utječe na kvalitetu života, a ona može biti: samostalni poremećaj ili simptom neke druge bolesti.
Pretpostavlja se kako u jednoj godini 40 do 50 posto svih ljudi ima neki oblik poremećaja spavanja, pri čemu je učestalost nesanice u populaciji od 10 do 50 posto, kronične nesanice od 10 do 20 posto, a vrlo teške nesanice od tri do devet posto.
Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj od nesanice pati 27 posto ljudi, 16 posto od lakšega, a 11 od težeg oblika i češće pogađa žene i ljude starije životne dobi. Razlikuju se: primarne, sekundarne ili simptomatske nesanice, te nesanice povezane s drugim poremećajima spavanja.
Emocionalna napetost
- Karakteristike poremećaja spavanja najčešće se manifestiraju kao: nesanica (insomnija), povećana potreba za snom (hipersomnija), primarni poremećaj spavanja (parasomnija) i poremećaj ciklusa spavanje-budnost. No, svi navedeni simptomi se često međusobno preklapaju.
Početna insomnija (poteškoće s usnivanjem) često se javlja kada je osoba u stanju izražene emocionalne napetosti i nemira (npr. nervoza, strah, uzbuđenost), osjeća bol, respiracijske smetnje, kod loših navika usnivanja (npr. gledanje uznemirujućih sadržaja prije spavanja, odlazak na spavanje u različito vrijeme), te već spomenutih poremećaja nagona za spavanje. Što se ranog jutarnjeg buđenja tiče, može se dogoditi da osoba koja je i normalno zaspala, probudi se nekoliko sati ranije nego inače i ne može ponovo zaspati ili ulazi u nemiran i nekvalitetan san, praćen s raznim uznemirujućim mislima i slikama, te može osjećati jako izražen umor i pospanost. Taj oblik je čest kod osoba starije životne dobi te je ponekad povezan i s emocionalnim stanjima jakog intenziteta (anksioznost, depresivnost) - ističu psihologinje.
Liječenje poremećaja spavanja je kompleksno i sastoji se od: higijene spavanja, psihoterapijskih metoda, psihofarmakoterapije i ostalih postupaka pri kojima najčešće pokušavamo pronaći glavni uzrok nesanice. Higijena spavanja je skup mjera i postupaka koji se provode radi lakšeg usnivanja, dužeg prosnivanja i jutarnjeg osjećaja odmora i naspavanosti.
Higijena spavanja
- Higijena spavanja uključuje odlazak na spavanje u isto vrijeme, način prehrane, izbjegavanje obilnoga večernjeg obroka, alkohola, kofeina, čokolade, nikotina, umjerenu tjelesnu aktivnost prije odlaska na spavanje, barem sat i pol nemojte obavljati ništa izazovnije te zahtjevnije fizički i psihički, odlazak na spavanje samo u spavaćoj sobi, optimalnu temperaturu i vlažnost zraka, bez buke i previše svjetla, u krevet odlazimo samo kada se osjećamo pospano, a ne umorno. U krevetu ne koristimo ekrane (TV, mobitele, laptope, tablete), čitanje prije spavanja umiruje i može pomoći usnivanju, sat (budilicu) okrenemo prema zidu, jer nas stalno gledanje na sat noću čini napetima, budilicu se trudimo podesiti svaki dan u isto vrijeme ustajanja... - preporučuje Stojanović.
Također možete odrediti mjesto ili vrijeme za svoje brige i probleme. Primjerice prije spavanja ostavite sve svoje brige u hodniku na stolu ispred sobe. U sobu idete spavati i odmoriti se, ujutro ćete ih ponovno uzeti na razmatranje. Ili odredite vrijeme za brigu, primjerice od 14 – 15 sati moje je vrijeme za brigu i samo se tada brine. Tako ćete sve probleme koji vam se tijekom noći ili dana budu javljali moći ostaviti za taj sat kada se ‘brinete’ – napominje Ibrišimović i dodaje kako nekima savjetuju i vođenje dnevnika spavanja.
Najčešće noćne more:
Proganjanje
Bez obzira proganjaju li vas ljudi, životinje ili nadnaravna bića, ovo je najčešća noćna mora. Freud je vjerovao da ti snovi predstavljaju određene seksualne strahove, no moderna tumačenja idu za tim da se iza toga krije nesigurnost. Najčešće je riječ o strahu od sučeljavanja koji se odigrava na javi. To može biti agresivan šef, nepravedan učitelj, uvredljiv roditelj ili prijatelj, ili nezdrava romantična veza. Osjećaj proganjanja znak je da se ne uspijevate suočiti s teškim situacijama u životu.
Padanje
Padanje u snu često označava nesigurnost i tjeskobu koja se događa na javi. Ovi strahovi su često povezani s novcem, vezama, karijerom ili nekim oblikom trauma ili čak zlostavljanja. Nekontrolirano padanje bez dolaska do tla simbolizira kako imate manjak kontrole u nekim aspektima života i osjećate potrebu za kontrolom. Može ukazivati i kako se bojite pustiti neke stvari ili ljude iz svojeg života.
Izdaja voljene osobe
U pravilu, to nema veze sa stvarnom prijevarom, već je vjerojatno znak da se osjećate napušteni, neshvaćeni i otuđeni od obitelji ili nekoga tko vam je inače blizak.
Ozljede
Kad ste povrijeđeni u snu, to se može povezati s osjećajem bespomoćnosti i slabosti u stvarnom životu. Ako ste sebi nanijeli ozljede u snu, to su brige zbog kojih biste namjerno ili slučajno mogli naštetiti nekim vašim nastojanjima. Ako sanjate da vas je netko drugi ozlijedio, to može imati veze s osjećajem da ste potlačeni. Ozljede mogu predstavljati i emocionalnu bol.
Gubitak zuba
Kad vam u snu samo ispadnu zubi, to može biti znak straha ili depresije, kao i osjećaja bespomoćnosti i nedostatka kontrole nad svakodnevnim životom. Druga je mogućnost da pomalo osjećate kako starite i bojite se od promjena koje to nosi ili strahujete da ćete postati 'nevidljivi' drugim ljudima. U narodnoj tradiciji ispadanje zuba je simbolički povezano s bolešću, nesrećom ili smrću nekog koga poznajete.
Prirodne katastrofe
Jeste li se ikad našli u snu u kojem vam prijeti opasan uragan, ili možda približava tornado koji uništava kuće i stabla? Ove vrste noćnih mora ukazuju na jak osjećaj straha ili anksioznosti koji osoba doživljava na javi. Budući da su vrijeme i prirodne katastrofe nepredvidljive i ne mogu se kontrolirati, san ukazuje na osobu koja u životu u sebi zadržava velike količine stresa i tjeskobe. Uzrok može biti strah pred nekom budućom situacijom poput izlaska na ispit, posjeta liječniku, važnog poslovnog sastanka ili problema u vezi. San govori o pretjeranoj brizi i nervozi te nesigurnosti da se sve neće odigrati po planu.
Umiranje
Snovi u kojima umirete mogu biti česti, ali ne trebate strahovati: snovi o smrti upućuju na to da završava jedna faza života i otvara prostor za nove početke, doći će do promjena u vašem životu. Ljudi u godinama koji sanjaju smrt vjerojatno se pomalo suočavaju i s tome da je smrt samo dio života. No ako primjerice sanjate svoju baku koja je nedavno preminula, vjerojatno se još uvijek emocionalno borite s gubitkom. Snovi o mrtvima mogu biti povezani i sa strahom od nepoznatog te brigom za zdravlje.
U glavi sve brige i problemi izgledaju veliki, no probajte to staviti na papir
Psihoterapijske metode koje se najviše rabe za poremećaje spavanja jesu tehnike relaksacije, kognitivno-bihevioralna terapija, suportivna psihoterapija, analitička psihoterapija, NLP tehnike, hipnoza i autogeni trening. Psihologinje naglašavaju kako tehnika koja će biti od pomoći ovisi individualno o svakome od nas. Zato je važno isprobati više tehnika kako bi se pronašla najbolja. Savjetuju i korištenje bilježnice u koju zapisujemo sve svoje brige i obveze. “Ljudima govorimo ‘u glavi sve izgleda veliko, no probajte to staviti na papir’.”