Obavijesti

Lifestyle

Komentari 4

Neva Tölle: Moje iskustvo me potaklo da pomažem ženama

Neva Tölle: Moje iskustvo me potaklo da pomažem ženama
1

Predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb, objasnila je zbog čega se, unatoč sve većoj osviještenosti žena, povećava broj slučajeva obiteljskog nasilja u Hrvatskoj

Već više od dva desetljeća ona je strah i trepet obiteljskim nasilnicima u Hrvatskoj. Neva Tölle (57), predsjednica je neprofitne udruge Autonomna ženska kuća Zagreb čija je misija sigurni smještaj za žene i djecu žrtve svih oblika obiteljskog nasilja. Kako kaže ta odlučna Riječanka, za tu problematiku se zainteresirala nakon što se i sama razvela od supruga prije 30-ak godina. 

Sredinom ‘70-ih jednog je ljeta na moru upoznala lijepog i šarmantnog Nijemca u kojeg se zaljubila preko ušiju. Nakon samo šest mjeseci veze Neva je spakirala kovčeg i otputila se za njim u njegovu obiteljsku kuću. Ubrzo su se vjenčali. - Brak je u početku bio predivan. Iako nisam znala ni riječ njemačkoga, svladala sam taj jezik za šest mjeseci, i to tako dobro da su me ljudi koji me nisu poznavali, pitali iz koje sam njemačke pokrajine? Brak je potrajao desetak godina, a onda su se naši putevi počeli razilaziti i ja sam napokon predložila suprugu da se razvedemo. Naš sin je bio mali, bile su mu tri godine, a ja sam bila nezaposlena. Situacija nije bila sjajna, pa sam se planirala vratiti s djetetom u Hrvatsku.

 Kad je shvatio da ga Neva zaista želi napustiti, otac njezina djeteta, kako ga i danas oslovljava, počeo ju je ekonomski ucjenjivati. Uskratio joj je prihode i želio ju zadržati pod svaku cijenu. 

- Nisam znala što bih učinila, dok nisam u novinama pronašla broj telefona na kojem žene mogu besplatno dobiti pomoć u takvim slučajevima. Nazvala sam i opisala im svoju situaciju, a žene su mi odmah pružile vrlo konkretnu pomoć. Dobila sam savjete i besplatne usluge odvjetnika, budući da je moj partner čak bio dao otkaz na poslu kako ne bi morao plaćati alimentaciju za dijete. Kako kaže, žene u toj Udruzi predložile su joj nekoliko opcija i ona je izabrala najbolju, pa kad je napokon riješila brakorazvodnu parnicu i dobila skrbništvo nad sinom, vratila se u Hrvatsku. Nekako u to vrijeme u tadašnjem ženskom časopisu Svijet naša je poznata koreografkinja Vesna Mimica hrabro progovorila o nasilnu partneru. Redakcija je pozvala čitateljice da se jave ako i one imaju sličnih iskustava i ubrzo je redakciju zatrpala hrpetina pisama.

- Bio je to jasan signal da je nasilje u obitelji gorući problem o kojem se do tada nije niti govorilo, niti ga se zakonski reguliralo. U tadašnjoj državi žene su deklaratorno bile ravnopravne, ali u četiri zida one su zapravo bile ‘vlasništvo’ svog supruga ili partnera. Osim toga njezina me priča podsjetila i na moje djetinjstvo u kojem je nasilje oca nad našom majkom bilo gotovo pravilo. Kad smo jednom brat i ja napravili živi zid da bismo je zaštitili, i mi smo morali spašavati živu glavu - prisjetila se Neva Tölle motiva zbog kojeg se odmah pridružila grupi od 15-ak žena koje su  osnovale  Žensku  grupu Trešnjevka i u ožujku 1988. Pokrenule SOS telefon. 

- Pomislila sam tada, koliko žena nema tu sreću da ih obitelj prihvati nakon razvoda ili im pomogne da se sklone od nasilna partnera. Moj razvod srećom nije rezultirao fizičkim nasiljem nego smo moje dijete i ja bili žrtva ekonomskog zlostavljanja. Ženska grupa Trešnjevka bila je prva takva udruga u tadašnjoj Istočnoj Europi i kako nam se iz dana u dan povećavao broj teških slučajeva zlostavljanja, pokazalo se da hitno treba naći prostor za sklonište. 

Povod je bio slučaj Dragice Počivavšek koja je umrla od posljedica premlaćivanja, a ni mi ni policija nismo mogli ništa učiniti, unatoč pozivima susjede, jer nije postojala zakonska regulativa. Stoga smo skvotirale jedan stan u vlasništvu Grada Zagreba jer nismo mogle dočekati da nam gradske vlasti to riješe u razumnom roku.   Promijenile smo bravu i unutra smjestile prvu grupu od 17 žena i djece. Spavali su na strunjačama, imali su tri mala kuhala, jednu kupaonicu, dva WC-a i jednu perilicu rublja, ali je sve funkcioniralo besprijekorno - govori Neva Tölle o prvom skloništu za žrtve.  

Od tada su prošle 23 godine i mnoge stvari su se promijenile na bolje upravo zahvaljujući tim pionirkama u borbi za zaštitu žena i djece od obiteljskih nasilnika. Osnovana je Autonomna ženska kuća Zagreb, pokrenule su besplatno savjetovalište i besplatni telefon,  i kako kaže Neva, zahvaljujući svesrdnoj i bezrezervnoj podršci medija uspjele su stuboka promijeniti percepciju obiteljskog nasilja i u javnosti i među političarima, i među zakonodavcima. - Prije svega žene su danas osvještenije i ne žele trpjeti agresivne partnere, a mlađa generacija muškaraca više nije toliko nasilna i sve su više partnerski raspoloženi sudjeluju u kućanskim poslovima i preuzimaju brigu o djeci. 

Mnogo se promijenilo, ali smo još daleko od idealnoga, a, nažalost, u posljednje dvije godine rekla bih da je došlo do  repatrijarhalizacije statusa žene u društvu. Od 1. siječnja ove godine izbrisan je i Članak 215 a Kaznenog zakona, koji je štitio ženu od nasilja u obitelji, pa sad 80 posto slučajeva završava tek na Prekršajnom sudu čime je fizičko nasilje opet izjednačeno s recimo prometnim prekršajem. Ukratko, gubimo sve za što smo se uspjeli izboriti u posljednjih 20-ak godina. Oni zakoni koji su još na snazi i koji su odlični, ne provode se u praksi, pa u konačnici žrtve nasilja - a to su u 80 posto slučajeva žene i djeca, trpe i strukturalno nasilje koje provode državne institucije. Kao primjer navodi slučajeve s kojima se vrlo često susreću u udruzi:

- Kad žena prijavi policiji zlostavljanje, policija dolazi u njezin stan. Nasilni partner istog trena optužuje i nju za zlostavljanje, uvrede, psovke ili slično i policija oba partnera odvodi u postaju. Tamo će prenoćiti i ujutro će biti privedeni sucu za prekršaje koji će ih odvojeno saslušati, a onda će sastaviti zapisnik. Bez upozoravanja stranke, u zapisnik će sudski daktilograf automatski  upisati da se stranke odriču prava na žalbu. E tu leži ‘kvaka 22’. Žene to automatski potpisuju i ne znaju da su u tom trenutku izjednačene sa zlostavljačem i ostaju bez prava na žalbu. Ako ne potpišu, sudac im kaže da će ih zadržati u pritvoru, a djecu poslati u dom. Naravno, pod takvim pritiskom opet potpisuju zapisnik. Zato molim da ovo upišete velikim slovima:DRAGE ŽENE ŽRTVE NASILJA, PRIJE NEGO ODLUČITE BILO ŠTO PODUZETI, MOLIM VAS DA NAZOVETE BESPLATNI TELEFON AUTONOMNE ŽENSKE KUĆE ZAGREB  NA BROJ 0800-55-44 I KONZULTIRATE SE S NAŠIM ODVJETNICIMA BEZ IKAKVIH TROŠKOVA. MI ĆEMO VAM SAVJETOVATI KAKO DA TO UČINITE BEZ ŠTETNIH POSLJEDICA ZA VAS I VAŠU DJECU JER ĆETE U SUPROTNOM IMATI VRLO LOŠIH ISKUSTAVA S NAŠOM POLICIJOM I PRAVOSUĐEM. Na pitanje koliko je žena ukupno u ovih 20-ak godina prošlo Skloništem, Neva odgovara: “Previše, a još premalo u odnosu na stvarne potrebe.”

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake srijede besplatno ekskluzivno uz 24sata!

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 4
Evo kako rade dućani u nedjelju
DETALJAN POPIS

Evo kako rade dućani u nedjelju

Radno vrijeme trgovina i trgovačkih centara za blagdane pogledajte u našem detaljnom vodiču. Trgovine smiju raditi 16 nedjelja u godini, a trgovine i šoping centri sami biraju koje će to nedjelje biti