Nesanica vodi visokom tlaku, depresiji i krvožilnim bolestima

Manjak sna čini nas gunđavima i neraspoloženima, uništava i seksualni život, pamćenje, zdravlje, izgled, pa čak i deblja. U povodu Svjetskog dana spavanja, 14. ožujka, stručnjaci upozoravaju kako poremećaji spavanja i kronični gubitak sna mogu povećati rizik od bolesti srca i srčanog udara, moždanog udara, nepravilnog rada srca, visokoga krvnog tlaka i dijabetesa. Prema nekim podacima, 90 posto ljudi koji imaju problema sa spavanjem imaju jedno od navedenih zdravstvenih stanja.

- Općenito, nekvalitetno spavanje može imati kao posljedicu oslabljen imunitet. Stoga je češće obolijevanje od raznih bolesti što povećava izostanke iz škole i s posla. Zbog lošeg spavanja povećava se prekomjerna pospanost tijekom dana, pa se povećava i rizik od prometnih nesreća. Dugoročno loše spavanje može dovesti do pretilosti, šećerne bolesti tipa 2 te povećava rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Tu su i smetnje raspoloženja - češće obolijevanje od depresije, povećane sklonosti impulzivnim reakcijama, te smetnje u emocionalnom raspoloženju - govori nam dr. sc. Zoran Đogaš, stručnjak medicine spavanja.

I dodaje kako nekvalitetno spavanje dovodi do povećane potrošnje kofeinskih proizvoda, alkohola, duhana i drugih stimulativnih sredstava, što također šteti zdravlju. Nedostatak sna utječe i na smanjenje seksualne želje jer, na primjer, muškarci s apnejom proizvode manje testosterona tijekom noći. Loš san može utjecati i na kožu, koja s vremenom postaje žućkasta i puna bora jer, ne spavate li dovoljno, vaše tijelo otpušta više hormona stresa kortizola koji u većoj količina razbija kolagen - protein zaslužan za elastičnost kože. 

Isto tako, zbog gubitka sna u tijelu se oslobađa premalo hormona rasta koji u kasnijim godinama povećava mišićnu masu jer se luče veće količine hormona gladi - grelina tjerajući organizam da žudi za velikim količinama nezdravih ugljikohidrata i masnoća. 

Crne misli... 

Depresija je često posljedica nespavanja, odnosno sna kraćeg od šest sati. Oni s nesanicom imaju pet puta veću vjerojatnost da obole od depresije. 

Djeca manje spavaju

Zbog brojnih školskih i izvanškolskih aktivnosti djeca spavaju kraće nego prije 50 godina. Zbog toga se stvara “dug spavanja” koji iznosi deset sati na tjedan.

Apneju liječnici nazivaju tihim ubojicom - povećava rizik od nesreće 7,5 puta

Najčešći problemi koje ljudi imaju su nesanica, hrkanje, pospanost tijekom dana te apneja ili bolest prestanka disanja tijekom spavanja, čije prve simptome najčešće zamjećuje partner.

- Hrkanje nije toliko opasno, ali može predstavljati uvod u mnogo ozbiljnije stanje; bolest koji mnogi danas zovu tihim ubojicom, a to je apneja - kaže dr. Zoran Đogaš. 

Bolest je učestala kao i šećerna bolest. U prosjeku od nje boluje oko četiri posto populacije, a u određenim dobnim skupinama pojavljuje se daleko češće; između 20 i 30 posto. Najrizičnija skupina koju pogađa su muškarci u srednjoj i starijoj dobi. 

Povezana je i s hipertenzijom te tzv. metaboličkim sindromom i dijabetesom. Debljina je često posljedica, a ne uzrok te bolesti, kako se prije smatralo. Glavni simptom je povećana pospanost tijekom dana koja ozbiljno narušava kvalitetu života, učenje i pamćenje, produktivnost na poslu, ali i predstavlja dramatično povećani rizik za prometne nezgode - prema nekim istraživanjima su 7,5 puta veći. Čak 28 posto profesionalnih vozača autobusa i kamiona ima tu bolest. 

Najčešće se liječi konzervativno - pomoću uređaja za potpomognuto disanje tijekom spavanja (zračne udlage) koji u svijetu nazivaju CPAP. 

- HZZO je uređaj stavio na listu pomagala te pokriva troškove za to pomagalo koje je prema svim istraživanjima u medicini spavanja u svijetu terapijski pristup broj jedan - dodaje dr. Zoran Đogaš. 

Nesanica je još jedan ozbiljan zdravstveni problem jer osobe koje pate od kronične i teške nesanice to doživljavaju kao svoj daleko najvažniji ne samo zdravstveni nego i životni problem. Tijekom istraživanja dr. sc. Danilo Hodoba i suradnici sa Zavoda za psihijatrijska istraživanja bolnice Vrapče zaključili su da 11 posto hrvatskih građana pati od nesanice.

- Liječnici nesanicu definiraju kao poteškoću usnivanja ili održavanja spavanja, prerano buđenje ili spavanje koje je kronično neosvježavajuće ili loše kvalitete. Različite statistike pokazuju da čak svaka druga odrasla osoba povremeno ili trajno ne može zaspati, a značajan dio njih teško boluje. Dok dio osoba loše spava zbog drugih, znanih i neotkrivenih medicinskih problema, dijelu bolesnika nesanica je osnovna bolest - kaže neurolog Đogaš i dodaje kako je previše bolesnika koji ili ne traže ili ne dobiju odgovarajuću liječničku pomoć. 

Tek manji broj ljudi sa simptomima nesanice javi se stručnjacima za medicinu spavanja u Splitu ili Zagrebu koji mogu razaznati jesu li u podlozi drugi poremećaji spavanja - poremećaji cirkadijanog ritma (odlazak na spavanje prekasno ili prerano), poremećaji disanja tijekom spavanja te sindrom nemirnih nogu ili drugi neurološki problem.

Apneja 

EU ima smjernice da se obvezni zdravstveni pregledi za tu bolest ugrade u zakone o sigurnosti prometa. U RH bolest se dijagnosticira u Zagrebu i Splitu.

Odlučivanje 

Neispavani loše tumače događaje i tako nisu sposobni za stvaranje zdrave prosudbe. To je posebno loše za ljude na važnim pozicijama. 

Pomoć kod apneje 

Prestanak disanja liječi se CPAP uređajem - zračnom udlagom za potpomognuto disanje. HZZO je nedavno uređaj stavio na svoju listu pomagala. 

Budilica na vidljivome mjestu, umjetno svjetlo, pa čak i naranča tri sata prije spavanja remete unutarnji sat 

Zbog nepoštovanja pravila higijene spavanja razvijaju se ozbiljne teškoće sna, upozorava dr. Đogaš. Dodaje kako je jedno od tih pravila odlazak na spavanje u približno isto vrijeme te spavanje u tamnom i mirnom prostoru bez buke i elektroničkih uređaja. 

- Spavaća soba je mjesto koje bi trebalo biti namijenjeno isključivo spavanju i intimnim odnosima. Većina drugih aktivnosti trebala bi se odvijati izvan spavaće sobe - govori nam dr. Đogaš. 

Također, prije spavanja preporučeno je izbjegavati obilne i teške obroke, pijenje kave, alkohola, energetskih pića i napitaka s visokim sadržajem vitamina C. Sportske aktivnosti trebalo bi završiti barem tri-četiri sata prije odlaska na spavanje. 

- Prije spavanja treba se opustiti, a s problemima se treba baviti tijekom dana i ne nositi ih sobom u postelju. Jedan od savjeta je i ukloniti budilicu s vidljivog mjesta u sobi jer u osoba koje pate od nesanice gledanje na sat može još više pogoršati probleme nespavanja - kaže dr. Đogaš. Iako zvuči jednostavno, pacijentima je često potrebna stručna pomoć kako bi ih se pridržavali, upozorava dr. Đogaš. Individualna je stvar koliko je vremena potrebno za spavanje. Dok je nekima potrebno tri-četiri sata spavanja, nekima ni devet nije dovoljno. 

- Pritom govorimo samo o odraslim ljudima jer mala djeca spavaju i po 16 sati na dan pa se taj broj kako dijete raste smanjuje. U pubertetu djeca bi trebala spavati od sedam do devet sati, premda danas većina djece u pubertetu, prema najnovijim podacima, spava pet sati pri čemu se stvara tzv. dug spavanja, koji u prosjeku iznosi deset sati na tjedan. Najveći broj ljudi spava u kategoriji između 6 i 7,5 sati, ali puno ih ima i u kategoriji 7,5 do 9 sati. Na velikom broju ispitanika ispitivanja su pokazala da ljudi koji na dan spavaju više od osam sati imaju veće pobolijevanje od različitih bolesti i veću smrtnost. Bitno je da svatko pronađe osobni ritam, kažu somnolozi. Rani odlazak u krevet ima smisla samo ako ste doista umorni. 

San popodne? 

Spavanje u poslijepodnevnim satima ne bi trebalo biti dulje od 20-30 minuta, a trebalo bi ga izbjegavati u kasnim satima i predvečer - poslije 17 sati. 

San u brojkama